Evropa skreće udesno: Dolazak Meloni na vlast u Italiji samo je dio lavine koja je pokrenuta

"Dvojezična ploča s natpisom "Rijeka-Fiume" bit će postavljena na ulazu u grad: dobra vijest u odbranu italijanskog identiteta zemlje povezane s Italijom hiljadama godina. Nadamo se i učinit ćemo sve da ovo bude samo početak plodne suradnje s Hrvatskom na prepoznavanju italijanskog prisustva u Istri, Rijeci i Dalmaciji", rekla je Meloni.

Sličnu je poruku Meloni uputila i nakon što je u Trstu tokom proslave Prvog maja niz građana nosio jugoslovenske zastave.

"Nostalgični komunisti hvale Titovu Jugoslaviju. Gadite mi se. Živjela Italija i čast mučenicima i prognanicima Istre, Rijeke i Dalmacije", rekla je Meloni.

Kada je riječ i o samoj Bosni i Hercegovini, ono što je mnogim "zapalo" za oko jeste i objava Meloni iz 2018. godine kada je održala sastanak s Viktorom Orbanom.

"Razgovaram s Viktorom Orbanom. Moramo zaustaviti ilegalnu imigraciju. Borba protiv Sorosa i špekulativnih finansiranja. Patriote znaju kako", rekla je Meloni.

Njen sastanak s Orbanom ne bi bio ni sporan da se iza njih u tim trenucima nije nalazila karta etnički podijeljene Bosne i Hercegovine.

Posljednji takav primjer dolazi iz Švedske gdje je na nedavno održanim izborima desničarska koalicija uspjela osvojiti 176 mandata u parlamentu dok su lijevo orijentirane stranke koje predvode Socijaldemokrati dobile 173 mandata.

Prema zvaničnim rezultatima, druga po jačini stranka u Švedskoj nakon izbora bit će Švedski Demokrati koji ujedno predstavljaju i najbrojniju desničarsku partiju u novom sazivu parlamenta. Ova stranka je osvojila 20,54 posto glasova, a koaliciju će najvjerovatnije činiti sa Umjerenom strankom koja je osvojila treće mjesto na izborima.

Ono što je mnoge zabrinulo kada je riječ o Švedskoj jeste upravo rast Švedskih Demokrata, stranke koja je u prošlosti naročito potencirala antimigrantske stavove i čiji su članovi nerijetko isticali i određene neonacističke stavove.

"Mainstream mediji su ih bojkotovali, ali su oni razvili sopstvene stranice s vijestima i izuzetno su efikasni na društvenim mrežama kao što su Facebook i YouTube", navodi Washington Post.

Također, ono što je mnoge iznenadilo jeste i veliki broj mladih koji su glasali za ovu stranku.

"U zemlji rođenja Grete Thunberg, 22 posto birača koji su prvi put glasali, a koji imaju 18-21 godinu glasali su za ovu stranku", navodi se u analizi The Guardiana.

Zabrinjavajući pokazatelji i u drugim državama

Pored zemalja gdje su izbori održani u septembru, a gdje je desnica odnijela pobjedu, zabrinjava činjenica kako su desničarski pokreti, ali i cjelokupna retorika koju koriste desno orijentirani političari u porastu.

Uprkos napetostima na relaciji Brisel - Budimpešta, Viktor Orban i njegov Fidesz u Mađarskoj uspjeli su u aprilu odnijeti još jednu pobjedu i tako zacementirati svoj položaj u Mađarskoj u odnosu na opoziciju koju predvode liberali i zelene partije.

Slična je situacija i u Španiji gdje desničari iz stranke Vox bilježe rast, prije svega na nižim nivoima vlasti.

Tako je ova krajnje desničarska stranka po prvi put preuzela vlast u regiji Castilla i Leon i to u dogovoru s konzervativnom Narodnom partijom.

"Vox je postao treća najpopularnija stranka u španskom nacionalnom parlamentu, uprkos kontroverznim politikama i stavovima o migracijama, rodnom nasilju i različitostima. Njihovi glasovi bili su ključni u regionalnim vladama poput Andaluzije i Madrida za podršku zakonima koje je predložila Narodna partija", navode španski mediji.

Ova partija, baš poput Narodne partije (PP) pokazala je kako bilježi rast u Španiji što će značajno utjecati i na parlamentarne izbore 2023. godine gdje bi se premijer Pedro Sanchez i njegova vlada koju predvodi Socijalistička partija mogli suočiti s porazom.

Na još jedan rast desničarskih partija u Evropi, ovaj put u Italiji, reagovao je i predsjednik Voxa Santiago Abascal koji je rekao kako se pobjedom Meloni šalje jasna poruka.

"Meloni je pokazala put koji vodi ka Evropi ponosnih, slobodnih i suverenih nacija", napisao je Abascal.

Prvi koji su reagovali bili su Francuzi, tačnije Marine Le Pen i Eric Zemmour, vođe desničarskih stranaka u Francuskoj koji su čestitali Meloni na velikoj pobjedi.

"Italijanski narod je odlučio da vrati svoju sudbinu, birajući vladu koju će činiti patriote i nacionalisti. Bravo Giorgia Meloni i Matteo Salvini na odupiranju prijetnjama antidemokratske i arogantne Evropske unije. Ostvarili ste veliku pobjedu. U trenutku kada se cijela Evropa budi, nakon Poljske, Mađarske, Švedske i sada Italije, pozivam i Francuze da se pridruže stranci koju predvodim", rekla je Le Pen koja je nedavno izgubila predsjedničku utrku protiv Emmanuela Macrona.

Sličnu poruku uputio je i premijer Poljske Mateusz Morawiecki koji pripada stranci Pravo i pravda (PiS), trenutno vladajućoj konzervativnoj partiji u Poljskoj.

Ipak, kao i u nekim ranijim periodima burne evropske historije, različiti događaji su uvijek donosili promjene, ali i bili pogodno tlo za rađanje ekstrema.

Nakon nove pobjede desničara, ovaj put u Italiji, brojni zvaničnici su istakli kako se Evropa budi. Međutim, postavlja se pitanje u kojem će smjeru buđenje ići i šta su prvi koraci nakon što svi i definitivno postanu svjesni nove političke realnosti širom Starog kontinenta. Krize obično rađaju prilike, ali da li zaista na novu evropsku desnicu treba gledati kao na jednu od njih?