Evropa uzima stvari u svoje ruke: Francuska spremna postaviti nuklearni kišobran nad kontinentom
Friedrich Merz, koji se očekuje da će postati sljedeći njemački kancelar nakon pobjede na izborima u nedjelju, pozvao je Veliku Britaniju i Francusku da prošire svoju nuklearnu zaštitu dok nastoji osigurati "nezavisnost" Evrope od Amerike Donalda Trumpa.
Francuski zvaničnik rekao je za The Telegraph da bi raspoređivanje lovaca poslalo poruku Vladimiru Putinu, dok su diplomate u Berlinu sugerisale da bi to izvršilo pritisak na Keira Starmera da učini isto.
"Postavljanje nekoliko francuskih nuklearnih lovaca u Njemačkoj ne bi trebalo biti teško i poslalo bi snažnu poruku", rekao je izvor Telegrapha.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je s Merzom u nedjelju navečer prije nego što je otputovao u Bijelu kuću kako bi Trumpu predstavio svoj plan za evropsku sigurnost i odbranu Ukrajine. Na samitu u Bijeloj kući, održanom na treću godišnjicu rata, američki predsjednik sugerisao je da njegova zemlja neće pružiti sigurnosne garancije Ukrajini nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
Govoreći zajedno s Trumpom za govornicom, Macron je rekao da mir "ne smije značiti kapitulaciju Ukrajine", te je istovremeno pozvao Evropljane da učine više u zaštiti kontinenta.
U međuvremenu, SAD su se sukobile sa svojim saveznicima oko rezolucije UN-a o ratu u Ukrajini. Washington je glasao zajedno s Rusijom protiv prijedloga koji je osuđivao Putinov rat i pozivao na povlačenje njegovih snaga.
Sjedinjene Američke Države već dugo garantuju sigurnost Evrope arsenalom od oko 100 nuklearnih projektila, od kojih su mnogi smješteni u američkoj vojnoj bazi u Njemačkoj. Francuska nuklearna sila trenutno je nezavisna od NATO-a, dok britanska predstavlja ključni dio strategije odbrane saveza.
Merz je prošlog petka izjavio da bi Pariz i London trebali razmotriti "da li bi njihova nuklearna zaštita mogla biti proširena i na nas", prije nego što je u nedjelju upozorio da je Amerika pod Trumpom sada "ravnodušna prema sudbini Evrope".
Tokom posjete Kijevu u ponedjeljak, bivši britanski premijer Boris Johnson rekao je za The Telegraph da postoji "moralni osnov" da Ukrajina posjeduje vlastito nuklearno oružje, s obzirom na rastuću prijetnju iz Rusije.
Nuklearno oružje u službi odbrane kontinenta
Njemački diplomatski izvori sugerisali su da razgovori o evropskom nuklearnom odvraćanju za njihovu zemlju još nisu započeli, jer je Merz fokusiran na pregovore o formiranju koalicione vlade.
Macron već duže vrijeme insistira da Evropa održi debatu o ulozi koju francusko nuklearno oružje može igrati u odbrani kontinenta. Diplomata u Berlinu izjavio je za Telegraph da bi francuska ponuda povećala pritisak na Keira Starmera da učini isto i dokaže ozbiljnost britanskog doprinosa evropskoj sigurnosti.
Premijer Velike Britanije podržava evropske lidere, a ne Trumpa, po pitanju rješavanja rata u Ukrajini, te želi potpisati sporazum o sigurnosti i odbrani s Evropskom unijom.
300 bojevih glava
"Ako se Francuzi odluče postaviti nuklearno odvraćanje u Njemačkoj, to bi zaista povećalo pritisak na Britance da učine isto. Koliko ja razumijem, unutar CDU-a razmišljanje ide u pravcu da nam treba nuklearni kišobran, da želimo imati riječ u tome, da bismo trebali biti spremni razgovarati o tome i da smo voljni platiti za to", rekao je diplomata za Telegraph
Međutim, izvor je upozorio da se takav zahtjev vjerovatno neće formalno uputiti dok Amerikanci ne povuku svoj nuklearni arsenal iz Njemačke.
Procjenjuje se da francuski nuklearni arsenal sadrži oko 300 nuklearnih bojevih glava u okviru programa "force de dissuasion", s kapacitetima lansiranja s mora i iz zraka.
Britanski nuklearni odvraćajući sistem Trident sastoji se od četiri podmornice klase Vanguard, koje mogu nositi do 16 bojevih glava svaka.
Obraćajući se svjetskim liderima putem videolinka na samitu u Kijevu povodom treće godišnjice invazije Kremlja, Starmer je izjavio da Moskva "ne drži sve karte u ovom ratu".
Dodao je da je Britanija "spremna i voljna" podržati budući mirovni sporazum s "vojskom na terenu", za razliku od Sjedinjenih Američkih Država.
Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy opisao je Putina kao "KGB agenta koji djeluje kroz obmanu" tokom obraćanja parlamentu.
Aludirajući na Putinovu prošlost kao obavještajnog operativca u Rusiji i komunističkoj Istočnoj Njemačkoj, Lammy je izjavio da je invazija bila "neisprovocirana" i "barbarska", što je u oštroj suprotnosti s Trumpovim tvrdnjama da je rat krivica Ukrajine.
"Vladimir Putin i njegov rat nisu historijska anomalija. On crpi inspiraciju iz carske tradicije, imperijalizma i autoritarizma Petra Velikog ili Nikolaja I, kao i sovjetske tradicije", rekao je Lammy.
U ponedjeljak navečer, Trump je rekao novinarima da bi evropske trupe "mogle ući u Ukrajinu kao mirotvorci" i da bi Putin to "prihvatio".
"Postavio sam mu to pitanje", rekao je Trump dok je ugostio Macrona. "On nema problem s tim."
Američki predsjednik je sugerisao da bi rat u Ukrajini mogao biti okončan u roku od nekoliko sedmica. Macron je također izjavio da bi primirje moglo biti postignuto "u narednim sedmicama", u intervjuu za Fox News nakon sastanka s Trumpom.
Trump je naveo da bi Volodimir Zelenski mogao otputovati u Washington ove ili naredne sedmice kako bi finalizirao sporazum o mineralima, koji je nazvao "vrlo blizu".
Zelenski je odbio potpisati raniji nacrt u kojem je Washington tražio 500 milijardi dolara vrijedne mineralne resurse, protestujući da Kijev nije primio ni približno toliku pomoć od SAD-a te da nacrt nije sadržavao sigurnosne garancije potrebne Ukrajini.
Ukrajinski vladin izvor izjavio je za Telegraph da Kijev čeka američki odgovor na "konačne izmjene" koje je poslao. Izvor je dodao da SAD ne žele uključiti odredbe o sigurnosnim garancijama u tekst sporazuma.
"Sigurnosna pitanja vidimo kao temu za razgovore između predsjednika", rekao je izvor.
U međuvremenu, govoreći u Moskvi, Putin je izrazio spremnost Rusije da sarađuje sa SAD-om na proizvodnji rijetkih metala. U obraćanju koje je emitovano na državnoj televiziji, Putin je također rekao da Rusija ne isključuje mogućnost učešća evropskih zemalja u mirovnom sporazumu.
