Evropljani se planiraju ukrcavati na rusku "flotu iz sjene" kojom Rusija prebacuje naftu
"Flota u sjeni" odnosi se na brodove koje Rusija koristi za prijevoz nafte, oružja i žitarica, kršeći međunarodne sankcije koje su joj nametnute zbog rata u Ukrajini. Plovila nisu regulirana niti su je osigurali konvencionalni zapadni pružatelji usluga.
Desetak zapadnih zemalja: Velika Britanija, Njemačka, Poljska, Nizozemska, pet nordijskih nacija i tri baltičke države, složile su se u ponedjeljak da će "ometi i odvratiti" rusku flotu u sjeni.
Šest od njih: Britanija, Danska, Švedska, Poljska, Finska i Estonija, počet će provjeravati dokumente o osiguranju plovila u kanalu, danskim tjesnacima, Finskom zaljevu i tjesnacu između Švedske i Danske.
"Ako brodovi ne budu sarađivali, poduzet će se sljedeći koraci: bit će stavljeni na popis za zabranu ili će se na njih ukrcati u određenim područjima. Glavno je to činiti sistematski, kako bi se poremetila ruska flota u sjeni", rekla je estonska premijerka Kristen Michal novinarima u Tallinnu govoreći na kraju dvodnevnog skupa čelnika vojnih združenih ekspedicijskih snaga (JEF), koji uključuje većinu od 12 zemlja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je ovaj potez.
"Osim stvaranja enormnih profita za ruski ratni stroj i finansiranja ratnih zločina protiv Ukrajinaca, ovi zastarjeli naftni tankeri predstavljaju ozbiljnu ekološku prijetnju obalnim državama Baltika i Sjevernog mora", rekao je na Twitteru.
Rusija odbija pritiske Zapada da ograniči izvoz nafte, a u protekloj godini porastao je broj tankera koji prevoze teret koji nije reguliran ili osiguran od strane zapadnih dobavljača.
Britanija je u utorak sankcionisala 20 brodova, zabranivši im ulazak u neke od svojih luka i rekavši da koriste nedopuštene prakse kako bi izbjegli sankcije. EU je također sankcionisala 52 nova plovila iz flote u sjeni, čime je ukupan broj porastao na 79.
Na sastanku čelnika u Tallinnu rečeno je da postoji ograničenje koliko mogu utjecati na flotu u sjeni, zbog međunarodnog prava koje daje značajnu slobodu brodovima da nesmetano plove međunarodnim vodama.
Norveški premijer Jonas Gahr Stoere rekao je da se obalne države mogu pozvati na "pravo sumnje" kao izgovor za ukrcavanje i pregled plovila.
"Ovdje postoje pravila kojih se treba pridržavati, ali vjerujem da moramo sarađivati, da vidimo kako možemo ojačati ta pravila i propise kako bismo ograničili i ograničili ovu vrlo opasnu pojavu", rekao je novinarima u utorak.
Jedan brod flote u sjeni prepolovio se, a drugi se nasukao tokom oluje u Crnom moru u nedjelju, prolivši naftu. Oba tankera bila su starija od 50 godina.
"Čvrsto stojimo iza međunarodnog poretka slobode plovidbe, tako da postoje očita ograničenja, ali postoje i ograničenja u tome što možemo prihvatiti da Rusija radi. Dakle, koraci koje sada poduzimamo su neophodni", rekao je švedski premijer Ulf Kristersson.
