Evropska komisija bila je pod pritiskom da djeluje u predstojećoj krizi, iako su pojedine vlade EU direktnije odgovorne za svoje izvore energije i oporezivanje.
Cijene energije ove godine naglo su porasle jer su se ekonomije oporavile od posljedica pandemije Covid-19.
Veleprodajne cijene prirodnog plina, koji je vodeći pokazatelj ukupnih potrošačkih i industrijskih cijena energije, ove su se godine u Evropi više nego utrostručile, a zalihe pred zimu su opasno niske. Cijene nafte i uglja su također porasle.
Neki zvaničnici EU optužuju Rusiju, koja je "izvor" većine uvezenog plina u blok, za "ucjenu" ograničavanjem opskrbe, pokušavajući natjerati Njemačku da aktivira tek završeni gasovod "Sjeverni tok 2" preko Baltika, zaobilazeći Ukrajinu.
Međutim, odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel to je dovela u pitanje, ukazujući da nije bilo dovoljno dugoročnih ugovora o plinu iz evropskih zemalja.
To pitanje će biti na vrhu prioriteta samita lidera EU sljedeće sedmice.
No, u pokušaju da prvo ublaži dio pritiska, očekuje se da će Bruxelles u srijedu zatražiti od država članica da privremeno smanje poreze koji uveliko povećavaju troškove energije za domaćinstva i privredu.
Izvršna vlast EU također je oprezna u pogledu svega što bi moglo prekršiti pravila jedinstvenog tržišta bloka. Njemačka i Nizozemska su protiv "ekstremnih mjera".
Analitičari istraživačkog centra Bruegel rekli su da, za kratkoročni energetski problem, EU ne može učiniti mnogo, za povećanje ponude.
"Jedino što Evropa može brzo učiniti da spriječi potencijalno tešku zimu je aktivno promoviranje očuvanja energije u stambenom i industrijskom sektoru", izjavile su Simone Tagliapietra i Georg Zachmann u objavi na web stranici institucije.
Za domaćinstva to bi uključivalo "gašenje svjetla, navlačenje zavjesa i kraće tuširanje vrućom vodom", dok bi proizvođači mogli smanjiti proizvodnju ili razmotriti privremeno zatvaranje, javlja AFP.
