Fenomen Etiopije i geopolitičkih odnosa: Kako je afrička zemlja "preko noći" dobila pristup moru
Iako je geografski položaj Etiopije takav da nema mogućnost izlaska na more, vlast u Adis Abebi našla je saveznika koji će joj omogućiti pristup moru.
Naime, premijer Etiopije Abiy Ahmed potpisao je u Adis Abebi memorandum o razumijevanju sa predsjednikom države Somaliland Musom Bihi Abdijem, čovjekom koji upravlja nepriznatom državom na samom Afričkom rogu.
Nepriznata država izlazi na more, a Etiopija je iskoristila dobre odnose kako bi potpisala dogovor o korištenju jedne od luka u Somalilandu.
Detalji dogovora sa Somalilandom nisu objavljeni, ali u saopćenju etiopskog premijera stoji kako će dogovor predstavljati podlogu ka realizaciji težnje Etipije da osigura pristup moru.
Povodom potpisivanja sporazuma oglasilo se i Ministarstvo vanjskih poslova Somalilanda te su naveli kako historijski sporazum osigurava pristup Etiopiji moru.
S druge strane, Etiopija će zauzvrat priznati Repulbiku Somaliland što će predstavljati svakako historijsku prekretnicu.
"Priznanje dobijamo u zamjenu za 20 kilometara pristupa moru za etiopske pomorske snage. Ovaj dio će se iznajmiti Etiopiji na 50 godina", navodi se u saopćenju.
Inače, Somaliland de jure predstavlja dio Somalije, a otcijepio se prije više od 30 godina. Afrička unija kao i Ujedinjene nacije ne priznaju Somaliland kao samostalnu državu.
Etiopija je izgubila pristup moru kada se Eritreja otcijepila početkom devedesetih godina. Sa više od 100 miliona ljudi, to je najnaseljenija zemlja na svijetu bez izlaza na more. Do sada, Etiopija je za uvoz i izvoz roba pomorskim putem koristila luku u susjednom Džibutiju.
