Različita stajališta
40

Financial Times: Postoji li veza između stvaranja krvnih ugrušaka i AstraZenece

V. K.
AstraZeneca: Prednosti vakcine i dalje veće od rizika (Foto: EPA-EFE)
AstraZeneca: Prednosti vakcine i dalje veće od rizika (Foto: EPA-EFE)
Dvije sedmice nakon što je Evropska agencija za lijekove (EMA) saopćila da nisu pronašli vezu vakcine AstraZeneca i pojave krvnih ugrušaka, pojedine države ponovno su ograničile upotrebu vakcina ovog proizvođača, navodi Financial Times.

Dok Velika Britanija i Austrija nisu uvele ograničenja, Njemačka, Francuska, Švedska te Kanada, privremeno su obustavile vakcinaciju AstraZenecom za određene dobne skupine. Od ranije, prije saopćenja EMA-e, Norveška i Danska su također obustavile vakcinaciju.

Iako su i Svjetska zdravstvena organizacija, kao i EMA te Britanska agencija za lijekove, izdali saopćenje u kojem stoji kako su prednosti vakcine daleko iznad svih rizika, države i dalje postupaju oprezno kada je riječ o AstraZeneci.

Zašto su neke vlasti i dalje zabrinute?

Kada je riječ o samoj AstraZeneca vakcini, vlasti u pojedinim državama Evropske unije zabrinula je pojava zgrušavanja krvi što je dovelo do stanja sličnog moždanom udaru. U Norveškoj, zdravstveni službenici zaprimili su prijave šest takvih slučajeva od 120.000 građana koji su primili AstraZeneca vakcine.

U Njemačkoj, od 2,7 miliona vakcinisanih AstraZenecom, zabilježen je 31 sličan slučaj što je uključivalo 29 žena u dobi između 20 i 63 godine te dva muškarca između 36 i 57 godina. Kako se navodi, devet slučajeva završilo je sa smrtnim posljedicama.

Međutim, iz EMA-e su nakon dodatnih analiza izjavili kako se i dalje ne može dokazati uzročna posljedica vakcinacije AstraZenecom i stvaranja ugrušaka. Jedna od hipoteza koju je iznio tim istraživača iz Njemačke govorio da AstraZeneca kod nekih ljudi možda izaziva pretjerani imunološki odgovor što bi moglo generirati antitijela koja ciljaju na trombocite.

Rijetka kombinacija krvnih ugrušaka i niskog broja trombocita,, obično pogađa 1 osobu na 100.000 građana Njemačke, a jedan od istraživača naveo je kako slučajevi nakon vakcinacije jasno ukazuju da se sada taj broj kreće znatno više od normalnog.

"Nisu u pitanju samo brojke, to je mehanizam koji kada se posmatra iz više uglova jasno pokazuje kako je ovo nešto neobično", rekao je Johannes Oldenburg, profesor transfuzijske medicine sa Univerziteta u Bonnu.

Da li bi starost mogla biti faktor?

Prema analizi Financial Timesa, ako vakcina zaista izaziva ovakvu neželjenu reakciju u nekim slučajevima, u različitim zemljama to bi mogla biti posljedica različitih dobnih skupina koje su primile vakcinu. U Evropi, većina država dala je vakcinu mlađim osobama, dok su u Velikoj Britaniji prvo vakcinisali zdravstvene radnike i stariju populaciju koristeći ravnomjerno i Pfizer i AstraZenecu.

Velika Britanija prijavila je samo pet slučajeva ozbiljnih krvnih ugrušaka na 13,7 miliona ljudi koji su vakcinisani AstraZenecom.

"To je složen problem. Zemlje koriste različite vakcine u različitim dobnim skupinama i to može objasniti razlike", rekao je Saad Shakir direktor Odjela za istraživanje sigurnosti lijekova u Southamptonu.

Moguće je, navodi Shakir u razgovoru za Financial Times, da su neki mlađi ljudi imali jači imunuloški odgovor na vakcinu što bi moglo biti povezano i sa tezom da su mlađe žene podložnije stvaranju krvnih ugrušaka.

"U općoj populaciji simptomi su otprilike tri puta češći u žena nego u muškaraca, a srednja dob oboljelih je 33 godine", navodi Financial Times.

Međutim, EMA je u srijedu saopćila kako se još uvijek ne mogu pronaći dokazi o vezi krvnih ugrušaka i specifičnih faktora rizika kao što je dob, spol ili prethodna historija oboljenja.

Zbog različitih stavova Evropske agencije za lijekove i nacionalnih agencija, trenutno na prostoru cijele Evrope dominira nekoliko teza o tome kojim dobnim skupinama se preporučuje vakcina AstraZeneca što utječe i na proces vakcinacije.

Da li postoje slični slučajevi i nakon drugih vakcina?

U tekstu, Financial Times navodi kako za razliku od AstraZenece, nakon imunizacije drugim vakcinama, slično stvaranje krvnih ugrušaka nije zabilježeno u tolikoj mjeri kao kod ove vakcine.

Johannes Oldenburg sa Univerziteta u Bonnu rekao je u razgovoru za londonski list da nije upoznat sa sličnim slučajevima nakon imunizacije vakcinama poput Pfizera ili Moderne.

Ipak, jedan član Zajedničkog odbora za vakcinaciju i imunizaciju koji radi i kao savjetnik pri britanskoj vladi, rekao je da bi u ovom trenutku "bilo preuranjeno reći da Pfizer nije doveo do sličnih problema".

Kakva je situacija u Velikoj Britaniji?

Iako pojedine evropske zemlje ograničavaju upotrebu AstraZenece, u Velikoj Britaniji zvaničnici su naglasili kako trenutno ne postoji dovoljno dokaza koji bi doveli do promjene u planu vakcinacije na Otoku.

Također, navode da čak i ako bi se u budućnosti uspostavila uzročno-posljedična veza vakcine i krvnih ugrušaka, vjerovatno bi nastavili sa vakcinacijom jer su takvi slučajevi izuzetno rijetki.

"Stav Velike Britanije je da su AstraZeneca i Pfizer sigurne vakcine te da su rizici izuzetno mali", rekao je član Zajedničkog odbora za vakcinaciju te je naglasio kako su potezi evropskih zemalja preuranjeni.

S druge strane, njemački stručnjak iz Bonna naglasio je kako se slaže sa odlukom Velike Britanije, ali da je on i dalje čvrstog stava da je AstraZeneca prouzrokavala stvaranje krvnih ugrušaka kod osoba u Njemačkoj.

"Da imam ponudu da se odmah vakcinišem AstraZenecom ili da čekam četiri sedmice na vakcinu kompanije Moderna, tada bih odabrao vakcinu AstraZenece jer su četiri sedmice čekanja donose mnoge više rizika nego vakcinacija AstraZenecom", rekao je Oldenburg u analizi Financial Timesa.