Finci izlaze na izbore dok raste napetost na granici sa Rusijom: NATO je fokus kampanje
Za razliku od većine evropskih zemalja, predsjednik Finske ima izvršnu vlast u formulisanju vanjske i sigurnosne politike, posebno kada riječ o zemljama izvan Evropske unije poput Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine.
Pravo glasa ima 4,5 miliona građana koji će odlučiti o novom šefu države iz niza od devet kandidata, i to šest muškaraca i tri žene. Biraju nasljednika izuzetno popularnog predsjednika Saulija Niinistöa, čiji drugi šestogodišnji mandat ističe u martu te nema pravo na ponovni izbor.
Ne očekuje se da će iko od kandidata dobiti više od 50 posto glasova u prvom krugu glasanja, što će utrku gurnuti u drugi krug u februaru.
Nedavne ankete pokazuju da su bivši premijer Alexander Stubb (55), i bivši ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto (65) vodeći kandidati.
Stubb, koji predstavlja konzervativnu Nacionalnu koalicionu stranku i predvodio je finsku vladu 2014.-2015. godine te Haavisto, bivši diplomata Ujedinjenih naroda koji se kandidirao za tu funkciju po treći put, procjenjuje se da će svaki dobiti 23-27 posto glasova.
Novi šef finske države će u martu započeti šestogodišnji mandat u znatno drugačijoj geopolitičkoj i sigurnosnoj situaciji u Evropi nego što je to učinio sadašnji predsjednik Niinistö nakon izbora 2018. godine.
Napuštajući decenije vojne nesvrstanosti nakon ruske invazije na Ukrajinu, Finska je u aprilu postala 31. članica NATO-a, na veliku ljutnju ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Propao pokušaj Mađarske da ubrza put Srbije prema EU, usprotivilo se osam država
