Prijedlog je dobio na snazi nakon ruske invazije na Ukrajinu. Helsinki je zabrinut zbog moguće velike ilegalne prekogranične migracije. Mnogi Rusi su pobjegli iz zemlje nakon poziva Moskve na djelomičnu mobilizaciju dodatnih trupa u Ukrajini u septembru.
"To je pitanje osiguranja odgovarajućeg nadzora finske istočne granice u budućnosti", rekla je Marin novinarima u zakonodavnom tijelu prije sastanka s parlamentarnim grupama o pitanju granične ograde.
Dodala je da žele osigurati dovoljnu podršku za svoju graničnu stražu za provedbu učinkovite i odgovarajuće granične kontrole. Osim toga, moraju biti "spremni za sve remetilačke situacije".
Finska granična straža ranije je predložila zatvaranje ogradom dijelova 1.340 kilometara duge granice koju Finska dijeli s Rusijom, najduže od svih članica Evropske unije, kako bi se spriječila moguća velika i ilegalna migracija - zabrinutost koja je porasla u Helsinkiju usred ruskog rata u Ukrajini.
U julu je finski parlament izmijenio svoje zakone kako bi ojačao ograde duž granice zemlje s Rusijom, dok nordijska nacija nastavlja proces pridruživanja NATO-u.
Na temelju analize rizika od strane graničnih dužnosnika, ograda bi bila dugačka između 130-260 kilometara i pokrivala bi područja koja su identificirana kao potencijalni rizici za velike migracije iz Rusije.
Glavni dijelovi ograde bili bi podignuti u jugoistočnoj Finskoj, gdje se odvija većina graničnog prometa prema Rusiji i iz nje, no neki dijelovi će vjerojatno biti izgrađeni i oko graničnih stanica na sjeveru.
Izgradnja ograde trajala bi do četiri godine, a očekuje se da će ukupno koštati nekoliko stotina miliona eura, javlja finska novinska agencija STT.
Uskoro će se odlučiti o pilot dijelu ograde u dužini od oko tri kilometra i brzo će se izgraditi, no odluka o cijelom projektu ograde mogla bi biti odgođena za sljedeću vladu jer Finska održava opšte izbore u aprilu 2023.
Svijet nogometa nešto slično nikad nije vidio: Derbi za titulu gledali na ekranu zbog koncerta
