Gallup: Raste strah zbog koronavirusa, ali ljudi uglavnom vjeruju svojim vladama
Kancho Stoychev, predsjednik instituta za istraživanje tržišta i javnog mišljenja Gallup International Association, obrazložio je za DW posljednje rezultate.
U posljednjih nekoliko sedmica strah od koronavirusa povećao se u gotovo svim zemljama obuhvaćenim ispitivanjem javnog mnijenja. Na primjer, u SAD se udio ispitanika koji se plaše da bi se oni ili članovi njihovih porodica mogli razboljeti od korone povećao za 25 posto. I na Tajlandu, u Švicarskoj, Argentini, Austriji i Japanu se sada više ljudi boji ovog virusa. S druge strane, u Italiji se stanovništvo naviklo na koronu jer se zabrinutost zbog infekcije virusom smanjila za 9 posto. Čini se da je italijansko društvo prevazišlo najveću tačku straha.
Ispitanici u Indiji (91%), Maleziji (91%), Austriji (86%), Pakistanu (82%) i Filipinima (80%) su jako zadovoljni načinom na koji se njihove vlade nose sa krizom. Značajan porast odobravanja bilježi se i u drugim zemljama. U Njemačkoj 75% ispitanih smatra da se vlada u Berlinu dobro nosi sa situacijom - u poređenju sa 47% prije nekoliko sedmica. U Bugarskoj je procenat onih koji su zadovoljni borbom protiv korone za sada 77%, u poređenju sa 60% u martu.
Gotovo dvije trećine (63% u odnosu na 59%) ispitanika u svijetu ne vjeruje da je prijetnja virusom preuveličana. Međutim, trećina (38%) i dalje vjeruje u suprotno. 4% se ne može opredijeliti. U kontekstu globalnog širenja virusa i odgovarajućih vladinih mjera naše istraživanje pokazuje da sve više ljudi prihvata činjenicu da je prijetnja stvarna.
U SAD se uvjerenje da je prijetnja realna udvostručilo (72% ispitanika sada u to vjeruje za razliku od 36% u martu). Isto se odnosi na Tajland (70% ne misli da je prijetnja pretjerana a u martu ih je bilo 55%), Švicarske (69% sada, u martu 41%), Južna Koreja (83% sada, 66% u martu) , Japan (79% sada, 54% u martu), Indija (71% sada, 43% u martu) i Bugarska (41% sada, 27% u martu).
Većina stanovnika i dalje podržava svoje vlade
Najveći procenat nezadovoljstva vladom u borbi protiv Covida-19 zabilježen je na Tajlandu - 81% se ne slaže sa tim da se njihova vlada dobro nosi s trenutnom situacijom. Japan je i dalje na drugom mjestu po nezadovoljstvu - sa 69% (porast od 7 procenata). Javnost u Sjedinjenim Državama je podijeljena - 48% je zadovoljno vladinim mjerama, dok 48% nije.
Rastuća prijetnja uticala je na spremnost da žrtvujemo neka naša osnovna prava ako to koristi zaustavljanju širenja zaraze. U martu je 75% anketiranog stanovništva bilo spremno žrtvovati prava dok prijetnja Covid-19 ne prestane. Taj procenat u anketi od aprila iznosi 80%. Najveća spremnost za to je u Pakistanu (92%), Indiji (91%), na Tajlandu (91%), ali i u Austriji (86%), Njemačkoj (89%), Italiji (85%) i Švicarskoj (86%). U Italiji, Njemačkoj i Bugarskoj, udio onih koji su spremni da se odreknu dijela svojih prava neznatno se smanjio u odnosu na mart.
41% ispitanika u zemljama u kojima je sprovedeno istraživanje očekuje da će se svijet vratiti manje-više na stanje kakvo je bilo prije krize. Međutim, 45% vjeruje da će doći do velikih promjena u gotovo potpuno novom svijetu nakon korona-krize. Polovina ispitanika izrazila je nadu da će velike svjetske sile bolje sarađivati. 28% je suprotnog mišljenja i smatra da bi se sukobi mogli povećati.
Aktuelna kriza ozbiljno utiče i na ekonomiju
Trenutno više od trećine ispitanika kaže da su izgubili značajan dio svojih prihoda (posebno u Argentini, Indoneziji i na Tajlandu), a 28% je moralo privremeno prestati s radom (uglavnom u Indiji, Maleziji i na Filipinima).
Najveći procenat ljudi čiji životi još nije promijenjeni kada je u pitanju zaposlenost i plata evidentiran je u Austriji, Njemačkoj i Japanu. Dobra vijest je da demokratski principi pokazuju znakove istrajnosti u ovim teškim vremenima.
Šta dolazi nakon korona-krize?
Ako možemo govoriti o reakciji koja je nesrazmjerna u odnosu na stvarnu prijetnju , onda je to fenomen nazvan "masovna neuroza". Koronavirus nesumnjivo postoji, ali taj problem nije "gigantski”. Manje ljudi je umrlo ili se razboljelo od korone nego tokom prethodnih epidemije gripa, računajući i ovu najnoviju. To su argumenti koji se, s druge strane, potpuno zanemaruju. To znači da teška bolest nije u našem tijelu, već u našim glavama.
Korona virus nije prvi fenomen koji je izazvao iracionalni strah globaliziranog homo potrošača (homo consumera). Još se sjećamo panike koja je uslijedila zbog idiotske ideje o raspadu kompjuterskih sistema na prelazu u 21. stoljeće, ptičjeg gripa, SARS-a ili ozonske rupe koja je iznenada nestala.
Kako se izvući iz te panike?
Ovo nije anegdota ili epizoda koju gledamo, već je osnovni problem zapadne civilizacije. A glavno pitanje ostaje: Hoće li ova masovna histerija stvoriti imunitet na masovne strahove kod ljudi u zapadnim društvima?
Panika je kulminacija niza globalnih strahova u posljednje dvije decenije. Razlozi ove masovne psihoze leže u prirodi konzumentskih društava i u načinu na koji se elite odnose prema strahovima. Situacija liči uvjerljivo opisanom "Samoubistvu civilizacije", autora Arnold Toynbeeja.
Izlaz iz horor filma, u kojem živimo, bio bi "happy end" - u ovom slučaju vakcina. Glavni problem je što bi privredna katastrofa, u momentu kada vakcina bude dostupna, mogla itekako nadmašiti korona-krizu i prerasti u tragediju puno većih razmjera.
Prvi rezultati izbora u Hrvatskoj: Milanović tuče konkurenciju, da li će biti drugog kruga?
