Globalni geopolitički haos: Kako su se u sedam dana smjestila četiri velika sukoba

Zbog straha od nuklearne katastrofe, oglasili su se iz Međunarodne agencije za atomsku energiju, ali i generalni sekretar UN-a te su poručili kako je rad elektrane van kontrole i da se pod hitno moraju poduzeti mjere kako bi se spriječila katastrofa.

Drugi izvor napetosti koji se naročito intenzivirao prethodne sedmice jeste onaj na Dalekom istoku, gdje je posjeta predsjedavajuće Zastupničkog doma Kongresa SAD-a Nancy Pelosi Tajvanu izazvala veliko nezadovoljstvo Kine.

Ministarstvo odbrane Kine u utorak je proglasilo "uzbunu" te su saopćili kako započinju velike vojne vježbe na šest lokacija oko samog Tajvana čime bi trebali potvrditi zaštitu svog teritorijalnog integriteta.

Iako je kineska armija i ranije održavala vojne vježbe u blizini ostrva te su nemali broj puta kineski borbeni avioni ulazili u zračni prostor Tajvana, ove vježbe promatrane su znatno drugačije zbog cjelokupne geopolitičke situacije i odnosa Zapada s Rusijom, ali i Kinom.

"SAD su, ne obazirući se na upozorenja Kine, željeli organizirati tzv. posjetu Pelosi Tajvanu. Moraju shvatiti da Tajvan nije dio SAD-a, veći dio kineske teritorije, a američka strana se javno obavezala da će to poštovati. Svaka zemlja mora čuvati nacionalno jedinstvo i neće dozvoliti da se secesionističke snage ponašaju nepromišljeno", rekao je Yi.

Iako su vježbe kineske armije trebale trajati od 4. do 7. augusta, one su nastavljene i ove sedmice što je mnoge podsjetilo na crni scenarij, sličan onome koji se odvijao u danima uoči ruske invazije na Ukrajinu.

"Zračne snage slale su različite tipove i serije borbenih aviona, uključujući avione za rano upozorenje, bombardere, ometače, lovce te su nastavili provoditi zajedničko izviđanje, operacije nadmoći u zraku i simulaciju kopnenih napada", navelo je Ministarstvo odbrane Kine.

Treći sukob koji je uslijed novih dešavanja bio i pomalo zaboravljen, započeo je u srijedu na području Nagorno-Karabaha, regije koja i dalje izaziva spor između Armenije i Azerbejdžana.

Dvije države su još u novembru 2020. godine, uz posredstvo Ruske Federacije, potpisale mirovni sporazum koji je garantovao Azerbejdžanu regije Lachin, Agdham i Kelbajar te je armenskoj strani ostavljen samo koridor dužine 5 kilometara kojim će se povezati s Armenijom. Takav raspored vrlo lako može dovesti do stvaranja novih enklava.

Kraj rata

Nagorno-Karabah: Šta je potpisano i kako je Azerbejdžan okrenuo situaciju u svoju korist

Mirovnim sporazumom utvrđeno je i kako će se i kontingent ruskih mirovnih snaga također nalaziti u ovoj regiji te da će osiguravati mir na ovom užarenom prostoru.

Ipak, mir je, uz manje tenzije, potrajao dvije godine, tačnije do 3. augusta kada je Ministarstvo odbrane Azerbejdžana saopćilo kako pokreće operaciju "Osveta" koja ima za cilj uništavanje vojnih ciljeva Armenije u Nagorno-Karabahu.

"Pripadnici ilegalnih armenskih oružanih formacija na teritoriji Azerbejdžana, gdje je privremeno raspoređen ruski kontingent, grubo su prekršili sporazum iz novembra 2020. godine. Kao rezultat operacije 'Osveta' koju su izvele snage Azerbejdžana, uzvisina Girkhgiz, uključujući Saribabu i nekoliko povoljnih uzvišenja duž Karabaha stavljen je pod kontrolu Azerbejdžana", saopćeno je Ministarstvo odbrane Azerbejdžana.

Situacija je nakon 3. augusta relativno mirna, ali i dalje Azerbejdžan, Armenija i Rusija bilježe prekide primirja.

"U zoni odgovornosti ruskih mirovnih snaga, zabilježeno je jedno kršenje prekida vatre u regiji Gegarkunik zbog čega je ranjen jedan pripadnih Oružanih snaga Armenije", saopćilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

Kao "šlag na tortu", na kraju radne sedmice svijet je potresao još jedan sukob i to na Bliskom istoku. Izraelske odbrambene snage (IDF) pokrenule su napade u Pojasu Gaze prilikom čega su ubili jednog od visokorangiranih vojnih zvaničnika militantne organizacije Islamski džihad Palestine (PIJ). Nažalost, u sukobima su stradali i brojni civili, uključujući i petogodišnje dijete.

Sukobi između Islamskog džihada i izraelske vojske nastavljeni su i tokom vikenda, a pripadnici palestinske organizacije ispalili su preko 100 raketa prema Izraelu.

"Izraelske snage su danas napale ciljeve Islamskog džihada u Gazi. Među ubijenima je i Taysir al-Jabari, jedan od dvojice visokorangiranih komandanata organizacije. Direktiva koju je vojska dobila bila je jasna. Izrael neće sjediti skrštenih ruku kada postoje oni koji pokušavaju nauditi njegovim ciljevima. Imamo politiku nulte tolerancije za bilo kakve pokušaje napada prema izraelskoj teritoriji", naveo je premijer Izraela Yair Lapid.

Trodnevni sukob prekinut je primirjem koje je uz posredstvo Egipta i Hamasa potpisano u nedjelju oko ponoći, međutim iz Islamskog džihada su saopćili kako će obnoviti raketne napade ukoliko se Izrael ne bude pridržavao "egipatskog dogovora".

Kako je u periodu Hladnog rata svijet obilovao sukobima poput Korejskog ili Vijetnamskog rata, tako se i trenutni izuzetno narušeni odnosi između Zapada i Istoka koriste za obnavljanje ili iniciranje novih sukoba koji su zbog ukrajinsko - ruske krize zanemareni.

Iako se svaki od ovih sukoba može posmatrati za sebe kao što i jesu, globalni geopolitički kontekst jednostavno ih povezuje. Na sreću, oni bar za sada, ostaju u okvirima regionalnih sukoba, ali koji u svakom momentu mogu poprimiti globalni karakter.