Godišnjica napada na američki Kongres: Pucanj koji je trajno uzdrmao SAD

Iako se očekivalo kako će napad na Kongres Sjedinjenih Američkih Država i "pucanj u srce američke demokratije" kako su to mnogi američki mediji opisali doprinijeti ujedinjenju američkog društva, godinu poslije čini se kako su podjele još uvijek i više nego izražene.

Bivši predsjednik Donald Trump nakon događaja na Capitol Hillu postao je jedna od najomraženijih osoba u jednom dijelu američkog društva, ali je opet ostao dovoljno politički moćan da kontrolira gotovo pa sve procese unutar Republikanske partije.

Također, veliki broj građana SAD-a, procjenjuje se njih oko 65 miliona, i dalje podržava politiku Donalda Trumpa te i godinu nakon posljednjih dešavanja čvrsto vjeruju kako je on "legitimni i jedini predsjednik SAD-a".

Ovu tezu, tačnije rezultate izbora kojima je Biden proglašen za predsjednika SAD-a, Trump i njegovi simpatizeri su definirali kao "veliku laž" što je pojam koji se od tada često koristi u javnosti.

Uprkos činjenici što je na određeni način Donald Trump "uklonjen" iz velikog dijela javnog prostora blokadom naloga na društvenim mrežama kao što su Twitter i Facebook, Trump je i dalje i više nego zastupljen u medijima koji se mogu okarakterisati kao desničarski.

"Nikada se nisam više bojao američke demokratije nego sada. Razlog za to je upravo metastaziranje 'velike laži'. Ta 'velika laž' o ukradenim izborima postala je sve više ukorijenjena i opasnija. Ovo nije stvar za koju sam mislio da ću ikada brinuti u SAD-u. Osjećam se kao klimatski naučnik od prije pet godina ili stručnjak za viruse koji je davno govorio o opasnosti nekog virusa. Samo se nadam da nismo zakasnili", rekao je za američke medije stručnjak za izborno pravo Rick Hasen.

Pored evidentnih podjela koje dominiraju unutar američkog društva, a koje su proizvod dešavanja na Capitol Hillu i politike Donalda Trumpa, Sjedinjene Američke Države suočavaju se i s podjelama unutar političkih struktura.

Izbori za Kongres i strah od 2024.

Iako Demokrate u ovom trenutku vladaju Bijelom kućom te imaju komotnu većinu unutar Zastupničkog doma, Senat SAD-a predstavlja prostor u kojem trenutno vlada omjer 50-50 što Demokratama značajno otežava donošenje značajnijih odluka.

Sva dešavanja dodatno prati i priča o novoj kandidaturi Donalda Trumpa koji, iako je formalno eliminisan iz političkog života Sjedinjenih Američkih Država nakon 6. januara 2021. godine, i dalje predstavlja temu o kojoj se na svakodnevnom nivou govori u SAD-u.

Podjele unutar Demokratske stranke izraženije su nego ikada, a upravo neslaganja unutar ove partije predstavljaju glavni kamen spoticanja za donošenje velikih reformi koje je Joe Biden najavio prilikom dolaska na vlast.

S druge strane, Donald Trump čini se kako "uživa" u svojoj trenutnoj ulozi vladara iz sjene koji se oglašava putem desničarskih medija i drugih kanala komunikacije.

"Trumpov zagrljaj s republikancima postao je jači, a ne slabiji. Trump jednostavno kontrolira previše novca i previše moći u Republikanskoj stranici i zapravo je bilo samo pitanje vremena kada će potvrditi svoju autoritarnu kontrolu nad Republikanskom partijom", piše The Guardian.

Svi procesi koje Donald Trump vodi u pozadini, bar prividno udaljen od svijeta medija, mogli bi krajem 2022. godine postati ponovno dio javne sfere njegovog djelovanja. U novembru ove godine, SAD očekuju izbori za Zastupnički dom i Senat, a prema određenim anketama, Republikanci u ovom trenutku imaju velike šanse da odnesu pobjedu na ovim izborima.

Ukoliko bi Republikanska partija preuzela upravljanje Kongresom, to bi ujedno značilo i povratak Donalda Trumpa na veliku scenu i vrlo vjerovatno najavu njegove kandidature na predsjedničkim izborima 2024. godine. Ujedno, to će značiti da neredi na Capitol Hillu nisu bili incident, već potvrda trajno izmijenjenih odnosa u američkom društvu.

"Ofanziva je sada samo tiša, ali ništa manje prijeteća. To nagriza američko društvo iznutra", natpisi su američkih medija.