Gruzijci izašli na ulice da se usprotive proruskom zakonu, žestoki obračuni s policijom
Zakon, koji podržava vladajuća stranka Gruzijski san, zahtijevat će od svih organizacija koje primaju više od 20 posto svojih sredstava iz inostranstva da se registriraju kao "strani agenti" ili će se suočiti sa znatnim novčanim kaznama .
Kritičari su rekli da to podsjeća na ruski zakon iz 2012. godine koji se od tada koristi za suzbijanje neistomišljenika.
Amidst thousands rallying in #Tbilisi against the Russian-inspired “foreign agents” law tonight, an incredible image of unity & courage.
— Jessica Berlin (@berlin_bridge) March 7, 2023
From #Ukraine to #Georgia, this flag stands for something the Kremlin will never understand & can never break 🇬🇪🇪🇺🇺🇦
https://t.co/dP2U37iEYk
Prethodno je zakon bez problema prošao prvo parlamentarno čitanje, izvijestili su gruzijski mediji.
Neki od demonstranata okupljenih ispred zgrade parlamenta nosili su zastave Evropske unije i SAD-a i uzvikivali: "Ne ruskom zakonu".
Govoreći u Berlinu ranije u utorak, gruzijski premijer Giorgi Garibashvili ponovno je potvrdio svoju podršku zakonu, rekavši da predložene odredbe o stranim agentima zadovoljavaju "evropske i globalne standarde". Budućnost naše zemlje ne pripada i neće pripadati stranim agentima i slugama stranih država, rekao je.
Police in Tbilisi trying to disperse the protesters with tear gas and stun grenades. The situation looks really tense. pic.twitter.com/PQHw8KoUQr
— NOELREPORTS 🇪🇺 🇺🇦 (@NOELreports) March 7, 2023
U ponedjeljak je saslušanje odbora o zakonu završilo fizičkom tučnjavom u parlamentu, jer je predsjednik zakonodavnog odbora za pravna pitanja fizički udario čelnika opozicionog Ujedinjenog nacionalnog pokreta, koji se protivi zakonu.
— NOELREPORTS 🇪🇺 🇺🇦 (@NOELreports) March 7, 2023
Više od 60 organizacija civilnog društva i medijskih kuća reklo je da se neće pridržavati prijedloga zakona ako bude potpisan.
Gruzijska vlada se posljednjih godina suočila s kritikama promatrača, koji kažu da zemlja srlja prema autoritarizmu. EU je u julu odbio dodijeliti Gruziji status kandidata zajedno s Moldavijom i Ukrajinom, navodeći kao razlog zastoj političkih i pravosudnih reformi.