Gunther Krichbaum za Klix.ba: Njemačka je postala odsutna u Evropi, moramo riješiti dva problema prije proširenja EU

Kao što je od ranije poznato, kao stranka koja je osvojila najveći broj glasova, CDU će upravljati i svim procesima koji se tiču formiranja vlade te će, sasvim očekivano, dati i njemačkog kancelara - predsjednika ove stranke Friedricha Merza.

Iako se situacija u pregovorima mijenja iz dana u dan, ono što je sigurno jeste da u cijelom procesu učestvuju CDU i Socijaldemokratska partija (SPD) koji bi trebali činiti okosnicu nove vlade.

Posljednje informacije iz Njemačke ukazuju na to kako su stranke postigle značajan i veliki dogovor koji se odnosi na finansijski paket za odbranu, infrastrukturu i zaštitu klime. Da bi se to usvojilo, potrebno je mijenjati i Ustav, tačnije "kočnicu duga" koja je dio najvišeg pravnog akta ove zemlje.

Ustavni sud Njemačke, odobrio je strankama da održe još jednu sjednicu starog saziva parlamenta, gdje CDU, SPD i Zeleni imaju dvotrećinsku većinu za izmjenu Ustava te neće imati problem tzv. "blokirajuće manjine", odnosno desničarskog AfD-a i ljevičarske stranke Die Linke.

Kako teku pregovori te šta se može očekivati u narednom periodu za Klix.ba govorio je zastupnik CDU-a Gunther Krichbaum koji već decenijama obnaša niz funkcija unutar CDU-a te predstavlja jedan od važnijih glasova ove stranke u njemačkom Bundestagu.

Od 2022. godine, Krichbaum je bio i glasnogovornik za evropsku politiku zastupničke grupe CDU/CSU, a uključen je i u brojne procese koji se tiču unutrašnje politike.

Na početku razgovora, Krichbaum se osvrnuo na rezultate izbora, poziciju CDU-a te drugih stranaka, a naročito evidentno jačanje desnice.

"Uspon AfD-a je naravno zabrinjavajući, jer su oni antidemokratska stranka i imaju proruski stav. Oni namjeravaju da natjeraju Njemačku da napusti EU i NATO, na veliko Putinovo oduševljenje. Nadalje, otvoreno govore o 'remigraciji', odnosno djelovanju protiv Nijemaca migracionog porijekla, podsjećajući nas Nijemce na najmračniji čas naše historije. Shodno tome, dijelovi AfD-a su pod nadzorom njemačke obavještajne službe unutrašnjih poslova (Verfassungsschutz) zbog svojih političkih desno-ekstremističkih stavova. Koga ne bi zabrinjavalo da je takva stranka udvostručila svoje izborne rezultate sa 10,4 posto u 2021. na 20,8 posto u 2025. godini, čime je postala druga najveća parlamentarna skupština u Bundestagu", naveo je Krichbaum na početku razgovora.

Naveo je i to kako AfD nije samo istočnonjemački fenomen.

"Međutim, ne slažem se da je to istočnonjemački fenomen, jer je AfD počeo da osvaja opštine u Zapadnoj Njemačkoj. Zato kao političari moramo da izađemo na kraj i riješimo glavne probleme koji pogađaju ljude, a to su ilegalne migracije, unutrašnja i vanjska sigurnost, kao i ekonomija. Posljednja crveno-zeleno-žuta vlada se nije pozabavila ovim pitanjima i umjesto toga je odlučila da se bavi unutrašnjim svađama. Na nivou EU, ovo je sramotno postalo poznato kao 'njemačko glasanje', koje je zaustavilo zakonodavne procedure u Briselu. Posljedično, Njemačka je postala odsutna u Evropi. Stoga je neophodno da se odmah pozabavimo aktuelnim problemima s direktnim i pozitivnim efektima za ljude. Dvije sedmice nakon izbora, naša stranka je već započela pregovore sa našim budućim koalicionim partnerom i zato sam optimista da ćemo ići naprijed brzim tempom", pojašnjava.

Vladu tzv. semafor koalicije koju su činili SPD, FDP i Zeleni predvodio je njemački kancelar Olaf Scholz (SPD). U pregovorima između CDU-a i SPD-a, čini se kako Scholz igra marginalniju ulogu, a da su pregovore preuzeli drugi istaknuti članovi stranke.

U razgovoru s Krichbaumom, dotakli smo se i vladavine Olafa Scholza, toga da li smatra da je Njemačka izgubila određeni utjecaj u Evropi te da li smatra da je Friedrich Merz prava osoba koja može snažno voditi Njemačku u trenutnom izazovnom geopolitičkom momentu.

"Olaf Scholz je prije svega 'domaći političar' i, nažalost, njegova nesposobnost i nedostatak međuljudskih i komunikacijskih vještina umanjili su poziciju Njemačke na evropskoj i globalnoj sceni. U posljednje tri godine vidjeli smo kako su sastanke i samite koje bi tradicionalno suorganizovala Njemačka prepušteni da sprovode sami naši partneri iz EU. Ne mogu prebrojati koliko su puta strani lideri, posebno naši evropski susjedi Francuska i Poljska, došli do Scholza pa su odbijeni. Samit EU o Ukrajini, na primjer, na koji je predsjednik Macron pozvao krajem februara, tradicionalno bi bio francusko-njemačka inicijativa", navodi Krichbaum.

S druge strane, Merz prema njegovom mišljenju kotira mnogo bolje u evropskim krugovima

"Merz, koji je svoju političku karijeru započeo kao zastupnik u Evropskom parlamentu, u velikoj je suprotnosti sa Scholzom, posebno kada su u pitanju međunarodni i evropski poslovi. On je jasno stavio do znanja da je naša sigurnost sada glavni prioritet. Proteklih mjeseci sastao se sa Emmanuelom Macronom, Donaldom Tuskom, Kajom Kallas, Antoniom Kostom i Volodimirom Zelenskim u Ukrajini - prisiljavajući Scholza da posjeti Ukrajinu kako bi sačuvao obraz. Nakon što je Merz pobijedio na izborima, njegova prva putovanja odvela su ga u Francusku i Varšavu - a i govori francuski. U tih nekoliko dana, Merz je bio u centru pažnje međunarodne scene više nego što je Scholz ikada bio sposoban - ili je vjerovatno ikada želio", poručuje Krichbaum.

Migracije i proširenje Evropske unije

Teme koje su se također provlačile kako u periodu prije izbora, ali i u predizbornim kampanjama, svakako jesu one koje se prvenstveno tiču migracija i proširenja EU.

Upravo je CDU, kada je riječ o temi migracija, bio u fokusu jedne od posljednjih sjednica starog saziva Bundestaga gdje je ova stranka predložila rigorozniji zakon o migracijama. SPD i Zeleni su ga odbili, dijelovi FDP-a glasali su za ovo zakonsko rješenje, a podržao ih je i AfD, što je izazvalo niz kritika na račun Merza i CDU-a, gdje su ih mnogo optužili za koketiranje s desnicom.

Ipak, Krichbaum u razgovoru detaljno pojašnjava šta je bio cilj CDU-a s ovakvim zakonskim prijedlogom.

"Prije svega, važno je razjasniti jedan detalj kako ne bi došlo do nesporazuma: CDU/CSU je u parlamentu iznijela zakonski prijedlog o pitanjima imigracije, kao i izmjenu zakona. Obje stvari su predložene nakon serije napada nožem i automobilom u Njemačkoj. Napadači su u gotovo svim slučajevima bili odbijeni tražioci azila sa krivičnim dosijeima koji su trebali biti vraćeni uglavnom u Afganistan i Siriju. Pitam vas: U kojoj državi u svijetu odbačeni i osuđeni kriminalci mogu boraviti i vršiti dalje napade? Kada smo prijedlog i izmjenu zakona iznijeli u parlamentu, CDU/CSU je vodila višesatne pregovore sa SPD-om i Zelenima kako bi zajedno glasali i poslali snažan signal jedinstva javnosti. Nažalost, zbog izbornih interesa, SPD i Zeleni nisu glasali sa nama. Friedrich Merz je ispravno istakao: 'Prave odluke ne postaju pogrešne samo zato što su pogrešni ljudi glasali za njih'", rekao je Krichbaum za Klix.ba.

Kada je riječ o glasanju AfD-a, navodi kako se ne može spriječiti da neka stranka glasa za određeno zakonsko rješenje.

"Činjenica da je AfD glasao za prijedlog i amandman ostaje zabrinjavajuća, ali nije iznenađenje. Mi kao CDU/CSU ne možemo diktirati kako neka druga stranka glasa. Međutim, važno je razumjeti strategiju AfD-a koja stoji iza toga: pokušavaju da se predstave kao 'nova' konzervativna stranka, slično onome što Marine Le Pen pokušava postići u Francuskoj. Za nas, kao Kršćansko-demokratsku uniju koja je osnovana nakon Drugog svjetskog rata, u našem DNK je zapisano da nikada ne sarađujemo sa desnom (a ni lijevom) strankom", mišljenja je.

Tema proširenja Evropske unije neminovno se veže i za Njemačku kao najveću i najutjecajniju evropsku državu u pogledu ovog pitanja. Tim povodom, Krichbaum je odgovorio i na pitanje da li se treba kreirati nova strategija kada je riječ o državama koje teže ka EU.

"Kada razgovaramo sa vladama, nevladinim organizacijama i ljudima iz zemalja koje namjeravaju da postanu članice EU, jedno postaje jasno: članstvo u EU danas je postalo sigurnosna garancija protiv Rusije. Stoga nije iznenađujuće da Putin i njegovi saveznici aktivno ciljaju na prodemokratske i proevropske pokrete i stranke, bilo u Moldaviji ili Gruziji, da navedemo samo dva primjera. Zato i mi treba da napredujemo na našoj strani kada je u pitanju proširenje EU. Po mom mišljenju, moramo riješiti dva problema u EU prije nego što možemo dalje rasti: Prvi je prilagoditi pravilo jednoglasnosti u Vijeću i zamijeniti ga kvalifikovanom većinom. Drugo, predlažemo postepeno pristupanje EU za one zemlje koje teže da postanu članice EU", naveo je zastupnik CDU-a.

Detaljnije je i objasnio šta misli pod postepenim pristupanjem.

"Mnogi pregovori o pristupanju EU trenutno traju više od 20 godina, a mi gubimo ljude koji sanjaju da jednog dana postanu građani EU. Zato se zalažem za integraciju korak po korak u EU. Na primjer, nakon što se ispune određeni uslovi, dotične zemlje mogu dobiti status posmatrača u Briselu/Strazburu ili bezvizni režim za svoje građane. Potpuni pristup jedinstvenom evropskom tržištu ostao bi krajnji cilj. Iz perspektive EU, ovaj projekat bi trebao biti atraktivan, jer šalje jasnu poruku sa značajnim efektima našim budućim građanima EU", objašnjava Krichbaum.

Na kraju razgovora, Krichbaum je govorio i o odnosima Evropske unije sa Sjedinjenim Američkim Državama, naročito u pogledu nove američke administracije i Donalda Trumpa koji sve više ulazi u trgovinski rat s Evropom.

"Evropa je dokazala svoju vrijednost i spremnost da se promijeni nekoliko puta tokom raznih kriza u prošlosti, bilo da je to finansijska kriza ili pandemija koronavirusa. Trenutna politička situacija nije došla kao iznenađenje. Ono što je istina - Evropa nije naučila dovoljno i temeljito šta bi Trumpova administracija mogla značiti za EU. Dodavši na to neviđene sveobuhvatne napade na evropsku zemlju, povratkom nasilne politike i potencijalnim krajem mirovnog poretka koji podržava SAD, mi kao Evropljani suočavamo se sa strašnom krizom. Naš zadatak je da iznesemo političke načine i sredstva koja osiguravaju opstanak i prosperitet Evropske unije. Plan Ursule von der Leyen od 800 milijardi eura dio je rješenja, kao i sadašnji paket od 500 milijardi eura o kojem se raspravlja u Njemačkoj", zaključio je u intervjuu za Klix.ba zastupnik i političar CDU-a Gunther Krichbaum.