Historijsko pitanje Kurilskih ostrva: Decenije napora pale u vodu početkom rata u Ukrajini
Kurilska ostrva, koja Japan naziva Sjevernom terirorijom, sve do Drugog svjetskog rata pripadao Japanu. Međutim, tokom rata SSSR je okupirao ovu teritoriju i do danas je pod kontrolom Rusije koja ih smatra svojima.
Zašto su Kurilska ostrva važna?
Kurilska ostrva su grupa ostrva na krajnjem istoku Rusije i Sahalinskoj oblasti. Osrtva su vulkanskog porijekla i protežu se od japanskog sjevernog ostrva Hokaida do Kamčatke u Rusiji.
Pored toga što je Rusija već izgradila određeni broj vojnih baza, ova ostrva su važna za obje strane zbog njihovog položaja koji otvara mogućnost za veliki razvoj ribolovstva.
Pokušaji postizanja dogovora
Pitanje Kurilskih ostrva trebalo se riješiti nakon kapitulacije Japana sporazumom u Jalti između SAD-a, Velike Britanije i SSSR-a. U julu 1945. godine potpisana je i deklaracija u Postdamu o predji Japana u kojoj se navodi da će se u njihovo vlasništvo vratiti Honšu, Hokaido, Kjušu, Šikoku i manja ostrva koja će biti dogovorena. I dok Japan i SAD ovaj dio deklaracije razmatraju kao glavni razlog da se Kurilska ostrva vrate Japanu, SSSR, a sada Rusija, nisu se složili sa ovom interpretacijom sporazuma.
Primirje, koje je simboliziralo obnovu odnosa Japana sa zemljama saveznicama, potpisano u San Francisku 1951. godine SSSR je odbio, a glavni razlog je bilo polaganje prava Japana na "novu rusku teritoriju".
Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja, 1956. godine donesena je sovjetsko-japanska deklaracija koja je regulisala kontrolu spornih otoka. Prema toj deklaraciji dva od četiti ostrva bi se vratili Japanu, dok druga dva bi trebala ostati pod kontrolom SSSR-a. Međutim, iako je dogovor bio postignut, a deklaracija potpisana, do realizacije nije nikada došlo.
Rasprava je bila aktuelna i u narednim desetljećima, ali nakon zadnjeg pokušaja postizanja dogovora 2018. godine, ova tema je otišla na drugi plan. Tada je ruski predsjednik Vladimir Putin iznio uslov pod kojim će se Rusija vratiti deklaraciji iz 1956. godine. On je tražio da Japan prizna ruski suverenitet nad ostrvima. Tadašnji japanski premijer Šinza Abea je taj uslov kategorički odbio.
Pokušaj rješavanja pitanja koji je pao u vodu početkom rata u Ukrajini
Na nekoliko godina Kurilska ostrva su postali stagnirajući spor na ruskoj granici. Međutim, nakon ruske invazije na Ukrajinu i podjele svijeta na ruske "prijatelje" i "neprijatelje", zapadne sile su u Japanu pronašli partnera. Nedugo nakon uvođenja sankcija, Japan ih je podržao na šta je reagovala Rusija.
Nakon uvođenja japanskih sankcija Rusiji, na Kurilskim ostrvima su se počele odvijati redovne vojne vježbe ruske vojske koje Japan, kao i brojne zapadne zemlje smatraju provokacijom Rusije. Pored toga, u martu 2022. godine Rusija je izašla iz dugogodišnjih mirovnih pregovora sa Japanom.
Svake godine u Japanu se 7. februara obilježava Dan Sjevernih teritorija kojim vlasti podsjećaju građane da Japan ima historijsko pravo na ove teritorije te da nikada nije odustao od borbe. Ove godine, kako su kazali iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije, ovaj događaj je bio obilježen rusofobijom.
Da li postoji mogućnost za rješavanje historijskog teritorijalnog pitanja?
U izmjenama Ustava Ruske Federacije, koje su usvojene nakon sprovedenog refernduma 2020. godine, navodi se da se Rusija neće odricati teritorija što se može odnositi na anektirani 2014. godine Krim i Kurilska ostrva. S obzirom na to, teško da se može pronaći rješenje ovog pitanja koje bi zadovoljilo obje strane.
Zmajevi trenirali u Sarajevu, Barbarez ostao bez dvojice igrača za Nizozemsku
