Hladni pogledi i napetost koja se sječe nožem: Zašto Poljska godinama izaziva bijes Brisela
U maniru političara s prostora BiH, Morawiecki je pozvao Evropsku uniju da povuče određene nadležnosti te da se ne upliće u interna pitanja svake države članice.
"Ako želite od Evrope napravio nadnacionalnu superdržavu, prvo morate dobiti pristanak svih evropskih država i građana. Poljska će braniti svoj suverenitet i nezavisnost svoje zemlje naspram širenja evropskih institucija. Mi smo ponosna zemlja i prijetnje finansijskim kaznama zbog naše odluke predstavljaju ucjenu Evropske unije", rekao je Morawiecki.
Iako su tenzije između Evropske unije i njene članice Poljske eskalirale u posljednjih mjesec dana, i to nakon odluke Ustavnog suda Poljske da Ustav države ima primat u odnosu na evropske zakone, odnosi između Varšave i Brisela narušeni su još od 2015. godine kada je desničarska stranka Pravo i pravda (PiS) stigla na vlast u Poljsku.
Jačanje desničara i preuzimanje vlasti
Do 2015. godine, PiS je skoro osam godina djelovao iz opozicije. Međutim, trend rasta populističkih i desničarskih stranaka koji je zahvatio cijelu Evropu stigao je i u Poljsku.Tokom 2015. godine, u ovoj državi održani su predsjednički izbori gdje je pobjedu odnio Andrzej Duda, dotadašnji član PiS-a.
Osim predsjedničkih, tokom 2015. godine održani su i parlamentarni izbori gdje je PiS osvojio 37,58 posto glasova što im je omogućilo 235 parlamentarnih pozicija od ukupno 460 u Parlamentu Poljske. Ovakav rezultat, doveo je ovu stranku u do tada neviđenu poziciju još od pada komunizma u Poljskoj, a to je mogućnost da upravljaju državom bez podrške drugih stranaka s obzirom da su imali većinu unutar Parlamenta.
Upravo u tom periodu, počele su i prvi sukobi na relaciji EU-Poljska, a koji su prozrokovani zbog niza pravnih neregularnosti koje su se dogodile u Poljskoj. Naime, tokom 2015. godine Ustavni sud Poljske trebao je dobiti pet novih članova koji su trebali zamijeniti sudije kojima je isticao mandat.
Saziv parlamenta kojim je rukovodila Građanska platforma (PO) imenovao je pet zamjena i to tako što su početkom oktobra imenovali troje sudija čiji je mandat trebao početi u novembru, te dvoje sudija koji su s radom trebali početi u decembru, nakon što se okonča mandat sudijama koje su do tada bili dio Ustavnog suda. Međutim, predsjednik države Andrzej Duda odbio je potpisati njihova imenovanja te je naglasio kako je došlo do pravnih neregularnosti.
U međuvremenu, na izborima koji su održani u oktobru, PiS je osvojio vlast, dobio većinu u Parlamentu, što im je pružilo mogućnost za određene izmjene Ustava Poljske kojima je omogućeno imenovanje pet sudija koji su bliski vladajućoj partiji. Kao što se i očekivalo, poljski predsjednik odmah je potpisao njihova imenovanja.
Međutim, od tog momenta kreće pravna bitka koja je ostavila Poljsku u višemjesečnoj blokadi. Ustavni sud je donio odluku kojom se osporavaju izmjene zakona koje je donio PiS te su naveli kako se od pet sudija koje je predložila vladajuća stranka mogu imenovati samo dvojica. Također, Ustavni sud saopćio je kako bi se preostala trojica sudija trebala izabrati na osnovu prijedloga prethodnog saziva parlamenta.
Iako je Ustavni sud Poljske evidentno radio prema zakonima države, Duda i vladajući PiS ignorisali su odluku te su dodatnim izmjenama zakona omogućili ulazak svih pet sudija koje su izabrali zastupnici ove stranke. Između ostalog, PiS je usvojio izmjene Ustava s kojima je za odluke unutar Ustavnog suda potrebno imati dvotrećinsku većinu, umjesto dotadašnje prakse donošenja odluka prostom većinom, čime su se u potpunosti zaštitili kadrovi ove stranke i onemogućila eventualna preglasavanja.
Vrlo brzo, nakon dešavanja krajem 2015. i početkom 2016. godine pokrenute su velike demonstracije u znak podrške Ustavnom sudu, a oglasili su se i zvaničnici iz Brisela koji su ocijenili dešavanja u Poljskoj kao državni udar.
Naročito su oštri bili i njemački mediji koji su tražili od Brisela da uvede sankcije Poljskoj. Vrlo brzo, oglasio se i predsjednik PiS-a Jaroslaw Kaczynski koji je rekao kako Poljskoj ne trebaju nikakve lekcije iz demokratije, naročito ne iz Njemačke.
"Nijemci nam duguju mnogo u svim oblastima, od moralne do ekonomske štete. Bilans štete je ogroman", rekao je lider PiS-a.
Nastavak problematičnih reformi
Mijenjanjem Ustava i brojnih zakona, vladajuća partija od početka vladavine stvarala je podlogu za preuzimanje sudstva u Poljskoj, jedine grane vlasti koja nije bila pod njihovom kontrolom.
Pored odluke iz 2015. godine, PiS je kroz izmjene zakona do danas donio niz odredbi kojima su prilagođavali sudstvo svojim željama. Između ostalog, izglasana je odluka o spajanju funkcija ministra pravde i glavnog tužioca, a na poziciju predsjednice Ustavnog suda imenovana je sutkinja koja je bliska PiS-u.
Tokom dosadašnje vladavine PiS-a, potpisan je i zakon kojim se po prvi put u historiji dozvoljava Parlamentu Poljske da imenuje Nacionalno pravosudno vijeće, tijelo koje ima savjetodavnu ulogu kada je riječ o biranju sudija.
S obzirom na brojne izmjene, 2018. godine ponovno se oglasila i Evropska komisija koja je saopćila kako je Poljska izmijenila gotovo 13 pravosudnih zakona kojima je značajno narušena nezavisnost pravosuđa. Na osnovu toga, Evropska komisija pokrenula je disciplinski postupak protiv Poljske i to na osnovu Člana 7. Ugovora o Evropskoj uniji što je mehanizam koji nikada nije korišten.
Zakon o abortusu kao dodatni razlog za svađu
Pored ustavnih pitanja koja su do danas ostala najveći problem u relacijama EU i Poljske, Varšava je izazvala bijes Brisela i odlukom o zabrani abortusa koja je donesena 2020. godine.
Upravo putem Ustavnog suda, koji je prema mišljenju kritičara poljske vlasti izgubio svaki oblik nezavisnosti, donesena je odluka o gotovo potpunoj zabrani abortusa. Izuzetak kada je riječ o abortusu može se napraviti samo u tri slučaja i to ukoliko je riječ o silovanju, incestu ili o ugroženom zdravlju majke.
Sve druge opcije abortusa, Ustavni sud proglasio je nezakonitim što je odluka koja je pokrenula velike proteste u Poljskoj koji su postali poznati pod nazivom "Strajk Kobiet". Pored zabrane abortusa, zakon je tretirao i kazne za ljekare koji se ipak odluče da izvrše ovaj zahvat.
Svaki ljekar za kojeg se otkrije da je izvršio abortus, a koji nije u skladu sa zkonom, suočit će se s kaznom zatvora od pet godina. Ovakva odluka, dodatno je doprinijela širenju ilegalnih abortusa, što je dodatno narušilo i zdravlje žena.
Čvrst savez s Orbanom
Naravno, sve akcije poljske desničarske vlade teško bi se ostvarile da na svojoj strani nemaju podršku vjerovatno jedinog iskrenog partnera u Evropi, Viktora Orbana i njegove mađarske partije Fidesz.
Od 2015. godine, Mađarska i Poljska djelovale su koordinirano po brojnim evropskim pitanjima te su tako kroz godine stvarale opozicioni blok koji se protivio odlukama Brisela. Orban i PiS na istim su talasnim dužinama kada je riječ o migracijama te su tako 2015. godine odbili prihvatiti izbjeglice prema broju utvrđenom Evropskim planom solidarnosti.
Tim povodom, Evropski sud pravde 2017. godine donio je presudu u kojoj se navodi kako su Poljska, Mađarska i Češka prekršile zakone. Međutim, ova odluka nije mnogo potresla lidere ovih zemalja koji su nastavili s provođenjem iste destruktivne politike i na drugim frontovima,
Vjerovatno najveća kriza između dva bloka unutar EU dogodila se krajem 2020.godine kada su upravo Poljska i Mađarska uložile veto na budžet Evropske unije i kriznom fondu za borbu država protiv pandemije koronavirusa. Uslov da bi države dobile pomoć iz ovog fonda, odnosio se na to da jamče nezavisnost pravosuđa i vladavinu prava.
Vječni pobunjenici, Mađarska i Poljska, oštro su se protivile ovom prijedlogu te su nazvale razmišljanja EU ucjenjivačkim kao i udarom na suverenitet država.
Nakon višesedmične blokade, problem je riješen tako što je postignut kompromis između EU i dvije zemlje. Primjena pravila obustavljena je sve do donošenja odluke Evropskog suda za ljudska prava, što su desničari unutar EU vidjeli kao pobjedu kojom je spašena Evropa.
Posljednim potezom Ustavnog suda Poljske, kojom se stavlja primat Ustava nad evropskim zakonom, PiS je ponovo "bocnuo" Brisel, što je izazvalo oštru raspravu između dvije strane tokom sastanka Evropskog parlamenta.
Iako je teško vjerovati kako Evropa ima snage da osigura jednoglasnu odluku o suspenziji Poljske, u ovom trenutku Brisel još uvijek posjeduje "asove iz rukava" kojima može natjerati Poljsku da promijeni svoje ponašanje.
Bespovratna sredstva u iznosu od 23 milijarde eura i 34 milijarde eura kredita koji prema raspodjeli novca pripadaju Poljskoj, Evropska komisija još uvijek nije odobrila, a upravo razlog za to jeste niz odluka poljskih vlasti koje su izmjenama zakona prekršile brojna demokratska načela. Iako su dvije strane u prošlosti nerado pristajale na kompromise, čini se kako je ovaj put, bar prema izjavama zvaničnika, dogovor nikada dalji.
Posljednjim činom, čini se kako zahtjevi za reakcijom Evropske unije nikada nisu bili ozbiljniji. Pitanje je samo da li će Evropska unija konačno imati hrabrosti i snage obračunati se s "nestašnim čedom" koje svojim odlukama, uz pomoć drugih desničarskih snaga unutar EU, sve češće otkazuje poslušnost Briselu.
