Hoće li igra živaca između Izraela i Hezbolaha gurnuti Bliski istok u haos totalnog rata?
Nakon što je u Bejrutu u zračnom napadu ubijen jedan od vođa Hamasa Saleh al-Arouri napetosti na Levantu su još jednom se povećale zaprijetivši da sukob između Hezbolaha i Izraela eskalira i preraste u totalni rat.
Teroristički napadi u Iranu u blizini grobnice generala Kasema Soleimanija na godišnjicu atentata kojeg su počinile SAD je izazvao dodatnu nervozu u očekivanju kako će Iran reagovati.
Čini se da su napadi koje je očito Izrael izveo u Bejrutu ponovo u fokus doveli odnose ove države sa Hezbolahom. Iako se već tri mjeseca na granici vodi sukob niskog intenziteta gdje Izrael izvodi zračne udare, a Hezbolah napada izraelske položaje uz granicu, napad u Bejrutu je odnose doveo u novu dinamiku.
Izrael insistira na tome da se Hezbolah povuče iza rijeke Litani u Libanu, ali je jasno da Hezbolah na to neće samostalno pristati, što su u više navrata i naglašavali. Ministar odbrane Yoav Gallant je američkom posebnom izaslaniku za ovu regiju Amosu Hochsteinu da postoji kratko vrijeme za postizanje diplomatskih dogovora s Hezbolahom.
"Postoji samo jedan mogući rezultat - nova realnost u sjevernoj areni, koja će omogućiti siguran povratak naših građana", rekao je Gallant američkom izaslaniku.
Kanada, Njemačka i Švedska su u srijedu pozvale svoje državljane da hitno napuste Liban što je bila dodatna naznaka da se ova država našla na ivici rata.
"Šanse za regionalni rat na Bliskom istoku penju se sa 15 posto na čak 30 posto. Još uvijek relativno nizak, ali viši nego prije, i svakako neugodno visok", rekao je penzionisani admiral James Stavridis, bivši komandant NATO-a za New York Times.
Izrael je osim toga ranije najavio i povlačenje dijela divizija koje su bile raspoređene u Pojasu Gaze sa ovog fronta, što je dio vojnih komentatora dovelo do zaključka da se radi o pojačavanju tzv. sjevernog fronta prema Hezbolahu. Sa druge strane SAD su svoj najmoćniji nosač aviona USS Eisenhower povukli iz istočnog Mediterana.
Nadu da neće doći do otvorenog rata daje što očito ni Iran ni SAD nisu spremni da u ovoj situaciji rizikuju situaciju koja bi izmakla čak i izvan njihove kontrole.
Citirajući dvije osobe "upoznate s unutrašnjim raspravama Irana", New York Times tvrdi da je Hamenei naredio svojim vojnim komandantima da budu "strateški strpljivi" i izbjegnu bilo kakvu veću eskalaciju sa SAD-om, uključujući ograničavanje proxy napada na američke vojne baze u Siriji i Iraku kao kao i minimiziranje odgovora na sve navodne izraelske operacije unutar Irana.
Također, lider Hezbolaha Hassan Nasrallah u svome obraćanju u srijedu poslije podne i pored prijetnji nije objavio totalni rat.
Pitanje je i da li bi Izrael mogao sebi priuštiti rat sa Hezbolahom. Hezbolah je puno veća i moćnija vojna formacija od Hamasa, raspolaže prema obavještajnim procjenama sa više od stotinu hiljada projektila od kojih su pojedini puno moćniji od onih u arsenalu Hamasa.
Osim toga Hezbolah ima i vojno iskustvo iz sirijskog građanskog rata te gotovo neograničen prostor za pripreme od 2006. godine i posljednjeg rata sa Izraelom.
Izraelska privreda je već se zbog mobilizacije zbog rata u Gazi našla pod velikim pritiskom, a probleme je izazvala i pomorska blokada koju provode Huti u Crvenom moru i koja je faktički ugasila luku Eilat. Problem za izraelsku privredu je i veliki broj stanovnika koji je premješten iz domova u blizini granice sa Libanom i Gazom.
Dakle i pored "ratnih orlova" u vladi kakvi su ministri Itmar Ben Gvir i Bezalel Smotrich, pa i sam premijer Benjamin Netanyahu ne čini se da je Izrael spreman za takav totalni rat. Naravno tu je i blizina američkih predsjedničkih izbora, a totalni rat na Bliskom istoku sigurno nije jedna od želja Joe Bidena u izbornoj godini.
Iako se čini da nijedna strana ne želi rat, situaciju u ovako napetim situacijama ne kontroliše uvijek razum i strateški ispravni potezi, a nervi nekada znaju i izdati.
Stanovnici Širokače održali protestnu šetnju zbog klizišta: Do sada se ništa nije uradilo
