Hoće li italijanska premijerka zaustaviti migrantske brodove ili će brodovi zaustaviti nju?
To do sada nikome nije pošlo za rukom. Ipak, ona je obećala da će spriječiti sve migrantske čamce da pristanu na talijanske obale, bez obzira ko se nalazio na njima i šta ih je navelo na to da rizikuju svoje živote.
Njenih prvih 100 dana provedenih na funkciji smatralo se vrlo uspješnim. Nije imala ni blizu ekstremno desničarske stavove kako su se neki bojali.
Liberalni evropski lideri imali su koristi od mogućnosti Meloninog obećanja da će zaustaviti čamce, a mnogi su se nadali da će ona to uspjeti. Konzervativci, poput mađarskog lidera Viktora Orbana, najavili su njenu pobjedu i zahvalili joj što je "zaštitila granice Evrope".
Čak je uspjela dovesti u red i lukave koalicione partnere Mattea Salvinija i Silvija Berlusconija uprkos razlikama oko rata u Ukrajini. januara izgledala je nezaustavljiva. Onda su čamci počeli da dolaze, i dolaze, i dolaze.
Do 21. aprila, više od 35.000 ljudi stiglo je čamcima, što je broj tri puta veći nego godinu ranije. Nasuprot tome, nešto više od 4.000 ljudi do sada je stiglo u Veliku Britaniju ove godine brodom iz Francuske.
Nedavna anketa je pokazala da je podrška njenoj stranci koja je na izborima pobijedila sa 34 posto glasova pala na nešto vise od 29 posto.
Neki vjeruju da niko nikada nije očekivao da će uspjeti zaustaviti brodove, tako da pad u anketama odražava druga pitanja, uključujući njenu kontinuiranu podršku Ukrajini i njen odnos s Kinom.
Italija je potpisala projekt kineskog Puta svile, ambicioznog, globalnog infrastrukturnog programa koji neki analitičari smatraju zabrinjavajućim znakom rastućeg kineskog uticaja.
"Migranti i EU su visoko na njenoj listi za praćenje, ali postoje i druga pitanja koja joj više prijete", rekao je za CNN Francesco Galietti, osnivač Policy Sonar, konsultantske kuće za političke rizike sa sjedištem u Rimu.
Naveo je da Meloni neće imati štetu zbog situacije s migrantima, ali da neće biti pozvana u Bijelu kuću ako ne odustane od Sporazuma o Putu svile s Kinom.
Međutim, nisu svi tog stave kada je riječ o migracijama i njihovom utjecaju na njen politički rejting.
"Ovo je ozbiljno pitanje, mislim da je ovo najrelevantnija kriza s kojom se ona suočava i najrelevantniji izazov za njenu vladu sada", rekao je za CNN Giovanni Orsina, direktor Škole vlade na Univerzitetu Luiss Guido Carli u Rimu, dodajući da se ona bavi migracijama na dva fronta: vršeći pritisak na Evropu i shvatajući je veoma ozbiljno kod kuće.
Za većinu Italijana kaže da je migrantska kriza još uvijek nešto o čemu čuju, a ne nešto što direktno utiče na njih. Ilegalne migracije u Evropu već su godinama jedna od najvećih podjela u bloku.
"Blokiranje brodova na posljednjoj dionici putovanja u Evropu u suštini rješava simptom problema, a ne sam problem", rekla je za CNN Hanne Beirens, direktorica Instituta za migracijsku politiku Evrope.
Beirens kaže da će brodovi dolaziti sve dok se Evropa ne dogovori zajedno kako riješiti problem u korijenu, nudeći mogućnosti za podnošenje zahtjeva za azil ranije na putu i radeći na rješavanju problema u zemljama koje proizvode najviše migranata i izbjeglica.
"Postoje velika očekivanja s ovim obećanjima, a kada ne budu u stanju da upravljaju haotičnom situacijom, vidjet ćemo kako države članice rade same i jednostrano odlučuju da koriste odbijanje, nasilje na granici ili još gore", kaže ona.
Meloni je upravo to učinila proglašavanjem vanrednog stanja zbog migrantske krize, što će omogućiti ekstremno oštre mjere za rješavanje dolazaka, uključujući omogućavanje vlastima koje se inače bave prirodnim katastrofama da brzo vrate migrante u domovinu.
