Stručnjaci Instituta za svjetsku ekonomiju Kiel ne isključuju mogućnost da bi pomoć velikih partnera Ukrajini mogla biti značajno smanjena 2025. godine.
"Ukrajina se suočava s neizvjesnim vremenima u pogledu kontinuirane podrške svojih zapadnih saveznika. Drugi mandat Donalda Trumpa kao predsjednika SAD-a ili oslanjanje na nove šeme kreditiranja kao što su predložena zamrznuta sredstva Rusije ili doprinosi NATO-a kao zamjena za evropsku pomoć mogli bi ozbiljno potkopati Ukrajina“, navodi se u analizi.
Istovremeno, autori navode da je u ljetnim mjesecima 2024. pomoć povećana u odnosu na proljeće, uglavnom zbog sredstava usmjerenih na stabilizaciju ukrajinske ekonomije.
Sveukupno, Ukrajina je u julu i augustu primila oko 14,6 milijardi eura pomoći od zapadnih zemalja donatora. U julu je većina pomoći, od ukupno 5,5 milijardi eura, bila vojne prirode.
Značajan doprinos dao je EU fond za Ukrajinu, koji je obezbijedio 2,8 milijardi eura zajmova i 1,5 milijardi eura grantova. SAD su obezbijedile 3,5 milijardi eura finansijske pomoći, uglavnom preko Svjetske banke. Poređenja radi, humanitarna pomoć je ostala skromna: 0,2 milijarde eura u julu i manje od 0,1 milijarde eura u augustu.
Govoreći o glavnim rizicima mogućeg smanjenja pomoći sljedeće godine, stručnjaci iz Kiela spominju mogući izbor Donalda Trumpa, koji bi mogao blokirati daljnje pakete pomoći u Kongresu. Spominju i činjenicu da je Njemačka najavila da će prepoloviti svoja budžetska izdvajanja za vojnu pomoć Kijevu, a možda bi to slijedili i drugi evropski donatori.
Ako zapadni partneri zadrže trenutni nivo napora, ukupna pomoć iduće godine iznosit će nešto više od 100 milijardi eura, od čega će skoro 59 milijardi eura biti vojna pomoć, a 54 milijarde finansijska podrška.
Bez novih američkih paketa pomoći, vojna pomoć bi pala na oko 34 milijarde eura, dok bi finansijska pomoć pala na oko 46 milijardi eura. Ako i evropski donatori smanje svoje napore, vojna pomoć bi pala na 29 milijardi eura, a finansijska na oko 27 milijardi eura, izračunali su ekonomisti.
Tako bi, prema ovom scenariju, ukupna pomoć Ukrajini mogla biti prepolovljena na oko 55 milijardi eura. Istovremeno, dodatni mehanizmi finansiranja, kao što su nedavno razmatrani novi doprinosi koje koordinira NATO, mogli bi obezbijediti 40 milijardi eura vojne pomoći.
Trenutno se razgovara i o visini kredita dobijenih od zamrznute ruske imovine, ali bi mogli iznositi do 45 milijardi eura, od čega bi većina bila iskorištena za direktnu finansijsku pomoć.
Fikret Hodžić napustio državni zatvor u Vojkovićima, ponovno suđenje čeka na slobodi
