Iran se sprema za najgore: Očekuju napad svake noći, sve je na visokom stepenu pripravnosti

Prema tvrdnjama dva visoka vladina izvora, Islamska Republika također jača odbranu oko ključnih nuklearnih i raketnih lokacija, uključujući raspoređivanje dodatnih lansera sistema protivzračne odbrane.
Zvaničnici navode da su ove mjere odgovor na rastuću zabrinutost zbog moguće zajedničke vojne akcije Izraela i Sjedinjenih Američkih Država.
Ovo dolazi nakon upozorenja američkih obavještajnih službi administracijama Bidena i Trumpa da će Izrael vjerovatno ciljati ključne iranske nuklearne lokacije ove godine.
"Oni (iranske vlasti) samo čekaju napad i očekuju ga svake noći. Sve je u stanju visoke pripravnosti – čak i na lokacijama za koje niko ne zna. Rad na jačanju zaštite nuklearnih lokacija traje godinama, ali je intenziviran tokom prošle godine, posebno od kada je Izrael izveo prvi napad. Nedavni događaji, uključujući komentare Donalda Trumpa i izvještaje o potencijalnim planovima njegove administracije za napad na Iran, dodatno su pojačali aktivnosti", rekao je jedan izvor za The Telegraph.
Izrael i Iran već dugo vode tajni rat, uglavnom između Izraela i proksija Islamske Republike. Od početka rata u Gazi 2023. godine, obje strane izvele su hrabre napade jedna na drugu. U oktobru prošle godine, Iran je izveo udare sa 200 projektila na Izrael, koji je odgovorio zračnim napadima.
Iran sada strahuje da bi, uz podršku Trumpa, koji je zagovarao izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja, izraelski napad mogao biti neizbježan. Zvaničnici priznaju da bi bilo kakav veliki napad mogao ostaviti Iran ranjivim, s obzirom na to da su njegovi odbrambeni sistemi oslabljeni prošlogodišnjim izraelskim napadima.
"Raspoređeno je nekoliko dodatnih lansera (sistema protivzračne odbrane), ali postoji razumijevanje da možda neće biti efikasni u slučaju velikog napada", rekao je jedan zvaničnik za Telegraph.
Iran je razvio domaći sistem protivzračne odbrane i posjeduje ruske S-300 sisteme za zaštitu svojih nuklearnih lokacija. Međutim, smatra se da oni nisu dovoljno jaki da se suprotstave izraelskom naprednom naoružanju, zbog čega Iran vrši pritisak na Rusiju da ubrza isporuku S-400 raketnih sistema.
General Amir Ali Hajizadeh, komandant zračnih snaga Iranske revolucionarne garde (IRGC), ove sedmice je najavio da Iran razvija sistem protivbalističke odbrane kako bi se zaštitio od izraelskog napada.
"Što se tiče sistema protiv balističkih projektila, u nedavnim događajima pretrpjeli smo štetu u ovom sektoru, što ukazuje na nedostatke u balističkoj odbrani zemlje", rekao je Hajizadeh.
"Na svakom sastanku na kojem sam bio zajedno s komandantom (IRGC) Hosseinom Salamijem i načelnikom Generalštaba iranskih oružanih snaga Mohammadom Bagherijem s vrhovnim vođom, njegovo prvo pitanje uvijek je bilo: ‘Šta se desilo? Gdje stojimo?’"
Dodao je da će odbrambeni sistem biti spreman u martu kako bi se Teheran i nekoliko velikih gradova opremili sistemom protivbalističke odbrane.
"Trenutno smo sposobni proizvoditi projektile dometa 2.000 kilometara i nemamo tehnička ograničenja u tom pogledu. Ako prijeti opasnost od Sjedinjenih Država, možemo pogoditi obližnje ciljeve jeftinim projektilima", rekao je.
"Maksimalni pritisak" Trumpa
U ponedjeljak je izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio da će, uz Trumpovu podršku, njegova vlada "završiti posao" s Iranom. Analitičari smatraju da Izrael ne bi mogao uništiti iranski nuklearni program bez pomoći Sjedinjenih Američkih Država.
Trump je izrazio sklonost ka sklapanju dogovora s Teheranom, ali je jasno dao do znanja da razmatra američku vojnu akciju ako pregovori propadnu. Iranski zvaničnik koji je razgovarao s The Telegraphom rekao je da sada u Teheranu postoji strah da bi "SAD mogle učestvovati u napadu i pokrenuti veći udar koji bi mogao ugroziti opstanak Islamske Republike".
U nedjelju je Michael Waltz, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao: "Sve opcije su na stolu."
"Oni (Iran) su iracionalni akter kojem ne možemo dozvoliti da ima prst na okidaču", dodao je tada Waltz.
Rekao je da je Trump spreman "razgovarati s Iranom" samo pod uslovom da potpuno odustane od "cijelog (nuklearnog) programa i prestane igrati igre kakve smo vidjeli u prošlosti".
Jason Brodsky, direktor politike organizacije United Against Nuclear Iran, rekao je za The Telegraph da postoji nekoliko načina na koje SAD mogu podržati izraelski napad na iranske nuklearne lokacije.
"SAD mogu pružiti političku podršku, obavještajne podatke, izviđačke i kapacitete za zračno punjenje gorivom, kao i transfer naprednog naoružanja i sredstava za uništenje iranskog nuklearnog programa", rekao je Brodsky.
Jedan od izazova za Izrael pri napadu na Iran je udaljenost – izraelski borbeni avioni moraju preletjeti više od 1.500 kilometara kako bi bili u dometu, što zahtijeva dopunu goriva u zraku nad potencijalno neprijateljskom teritorijom, suočavajući se s iranskim ruskim sistemima protivzračne odbrane.
Brodsky je rekao da "uvijek postoji mogućnost da Sjedinjene Države učestvuju u napadima s Izraelom na nuklearni sektor".
Iran sada traži načine da oživi nuklearni sporazum iz 2015. godine, iz kojeg se Trump povukao 2018., dok SAD insistiraju na potpunom razoružanju.