Na konferenciju o Afganistanu je pozvalo iransko ministarstvo vanjskih poslova. Iran i Afganistan dijele zajedničku granicu od gotovo 1.000 kilometara, zbog čega su sigurnosni interesi Teherana u Afganistanu veliki, piše DW.
Na iranskoj strani granice, u većinski šijitskom Iranu žive pretežno sunitske manjine. Ove manjine se desetljećima žale na diskriminaciju. Zbog loše infrastrukture i nedostatka zdravstvenih objekata i obrazovnih ustanova, područja na afganistanskoj granici najsiromašnija su i najnerazvijenija u Iranu.
Teheran napada "inkluzivnu" vladu u Kabulu
Ono što Iran želi u Afganistanu je mir, ono što ne želi je nasilje i terorizam, rekao je prošle sedmice glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Said Chatibsadeh. Iran se, kako je dalje rekao, zalaže za inkluzivnu vladu u kojoj su zastupljene sve političke grupe. Glasnogovornik talibana Zabihullah Mudžahid pozdravio je u nedjelju inicijativu Teherana i izrazio nadu da će njen rezultat koristiti Afganistanu.
Prvotna euforija u Iranu oko povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz susjedne zemlje je nestala, a raspoloženje se promijenilo.
"Iran je pogrešno kalkulirao", analizira Fatemeh Aman, stručnjakinja za Iran u Washingtonskom think tank-u "Middle East Institute", u intervjuu za DW.
"Vodeće strukture talibana su složene, komplicirane i neprozirne. To otežava pregovore s njima, i to ne samo da se radi o Iranu", rekao je.
Iran je već započeo pregovore s predstavnicima talibana prije nego što su se međunarodne trupe povukle iz Afganistana, vjerojatno u nadi da će kasnije moći utjecati na Afganistan. Kao rezultat toga, vodstvo u Teheranu izričito je pozdravilo povratak talibana na vlast u Afganistanu i pozvalo na brzo formiranje vlade, uz sudjelovanje svih političkih grupa.
Šiitska manjina pod pritiskom
Unutar talibana, međutim, čini se da su prevladale radikalne skupine, poput mreže Haqqani, koja je jako povezana sa Pakistanom.
Sirajuddin Haqqani, sin Jalaluddina Haqqanija, koji je osnovao mrežu 1980-ih dok se opirao sovjetskoj okupaciji, imenovan je za novog ministra unutarnjih poslova u Afganistanu. Haqqani se smatra glavnom osobom koja stoji iza brojnih samoubilačkih napada u posljednjih 15 godina i nalazi se na popisu potjernica američke savezne policije FBI-a.
Prošle sedmice Sirajuddin Haqqani ponudio je obiteljima bombaša samoubojica iz redova talibana ekonomsku podršku, uključujući i korištenje poljoprivrednog zemljišta. Čini se da će ta polja biti ukradena odnosno oduzeta od šijitske manjine.
Prema navodima Human Rights Watcha, talibani protjeruju pripadnike etničke i vjerske manjine Hasara iz njihovih sela u plodnom sjevernom Afganistanu kako bi zaplijenili njihovu imovinu. Većina Hasara pripada šijitskoj konfesiji i sustavno su progonjeni od strane sunitskih talibana.
Ograničeni utjecaj Teherana
Ova politika eksproprijacije dodatno je pojačala razlike oko toga kako se odnositi prema militantnim islamističkim talibanima u Teheranu.
Mahmoud Ahmadi, član Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku iranskog parlamenta, napisao je u nedjelju na svom Twitteru: "Gdje su oni koji su htjeli amnestirati talibane i koji su tvrdili da su se talibani promijenili?"
Ahmadi se time obratio političkim krugovima u Teheranu koji vjeruju da su talibani postali umjereniji i da više nisu islamistički pokret kakvi su bili proteklih desetljeća.
"Iran je posebno zabrinut zbog mogućeg izbijanja građanskog rata u Afganistanu. Dugu granicu s Afganistanom teško je osigurati zbog geografskih uvjeta. Haos u Afganistanu ne samo da bi mogao potaknuti krijumčarenje droge i ljudi u ugroženim područjima, već i oružja i municije. Kao jedinu mogućnost ostvarivanja utjecaja Iran pokušava u suradnji sa susjednim zemljama pokrenuti talibane ka formiranju inkluzivne vlade uz sudjelovanje manjina i žena", kaže Fatemeh Aman.
Orban pozvao Netanyahua u Budimpeštu, "zaboravio" da bi ga Mađarska morala uhapsiti
