Iranska ljudska prava (IHR) i Zajedno protiv smrtne kazne dokumentirali su najmanje 582 vješanja prošle godine, osuđujući ono što su nazvali "mašinom za ubijanje" koja ima za cilj, kako su naveli, da ulije strah stanovnicima.
Počevši od septembra 2022. godine, Iran su potresli masovni antivladini protesti izazvani smrću 22-godišnje Mahse Amini, koja je uhapšena zbog kršenja trogih pravila oblačenja u zemlji.
Vlasti su nasilno ugušile pokret, ubivši više od 522 i uhapsivši skoro 20.000, prema januarskom izvještaju američke novinske agencije Human Rights Activist.
Četiri osobe su do sada obješene, iako se u izvještaju navodi da je 100 pritvorenika osuđeno na smrt ili se suočava sa krivičnim djelima. Međutim, većina prošlogodišnjih pogubljenja je iz kriminalnih, a ne isključivo političkih razloga.
"Još jednom je smrtna kazna korištena kao krajnje oruđe zastrašivanja i ugnjetavanja od strane iranskog režima kako bi se održala stabilnost svoje moći", navodi se u zajedničkom saopćenju nevladinih organizacija.
Pored pogubljenja, snage sigurnosti su optužene za namjerno zasljepljivanje demonstranata pucanjem u njihova lica i upotrebom borbenog oružja, poput mitraljeza, protiv demonstranata.
"Kako bi unijeli strah među stanovništvo i mlade demonstrante, vlasti su pojačale pogubljenja zatvorenika osuđenih iz razloga koji nisu politički", dodao je direktor IHR Mahmood Amiry Moghaddam.
Također raste broj optužbi prema službenicima o seksualnom uznemiravanju i silovanju zatvorenica u pritvorskim centrima. Prema izvještaju, smrtna kazna se nepristrasno primjenjuje protiv iranskih etničkih i vjerskih manjina, poput Kurda, Turaka, Arapa i Beludžija.
Smrtna kazna je "sredstvo pritiska i, šire gledano, represivna poluga za upravljanje društvenim problemima zemlje", rekli su autori. U njihovom izvještaju je utvrđeno da je broj pogubljenja zbog trgovine drogom naglo porastao, što je gotovo polovina ukupnog broja zabilježenog prošle godine.
Brojka je dvostruko veća od 2021. godine i deset puta veća od 2020. godine.
