Istraživanje bečkog fakulteta: Globalno zagrijavanje je pokretač poplava na Balkanu

Velika međunarodna studija na Bečkom tehnološkom univerzitetu (TU Wien), pod rukovodstvom hidrologa Güntera Blöschla, pokazala je da su u protekla tri desetljeća Evropu pogodile najveće poplave posljednjih 500 godina.

Studija, koju su radile 34 istraživačke grupe prvi put ukazuje na to da se poplavne karakteristike u posljednjim desetljećima razlikuju od onih iz prošlih stoljeća po opsegu, temperaturi i vremenskom razmaku u kojem dolaze.

"Iz prethodnog istraživanja smo saznali kako su klimatske promjene utjecale na poplave u Evropi u posljednjih 50 godina. Međutim, za buduće prognoze važno je bilo razumjeti da li je to potpuno nova situacija ili samo ponavljanje ustaljene pojave. To smo detaljno ispitali i sada mogu reći: Da, poplave su trenutno znatno drugačije od onih iz prošlih vjekova", kazao je jedan od glavnih autora publikacije, Alberto Viglione, sa Politehnike u Torinu.

Analizom podataka iz historijskih dokumenata koji sadrže izvještaje o poplavama od 1500. do 2016. godine identificirano je devet razdoblja s čestim poplavama i područja u kojima su se zbivale. Među njima su najistaknutija razdoblja od 1560. do 1580. godine u zapadnoj i centralnoj Evropi, od 1760. do 1800. godine u većem dijelu Evrope, od 1840. do 1870. godine u zapadnoj i južnoj Evropi te od 1990. do 2016. godine u zapadnoj i centralnoj Evropi.

Studija je dokazala da su se temeljni mehanizmi poplava promijenili. U prošlosti su se poplave češće događale u hladnijim uvjetima, a sada je to obrnuto.

Vrijeme poplave unutar godine također se promijenilo. Prije se 41 posto centralnoevropskih poplava događalo ljeti, a danas je to 55 posto. To je povezano s promjenama padavina, isparavanjem i otapanjem snijega te je važan pokazatelj za prepoznavanje uloge klimatskih promjena u odnosu na druge faktore, poput krčenja šuma i upravljanja rijekama.