Kremlj je saopćio da će sačekati zvanične rezultate predsjedničkih izbora u SAD-u prije komentarisanja njihovog ishoda i da je primio k znanju objavu aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa o pravnim postupcima u vezi s glasanjem.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin nije komentarisao ovo pitanje od kada je kandidat demokrata Joe Biden prije dva dana osigurao dovoljno elektorskih glasova za pobjedu nakon izbora održanih 3. novembra.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je novinarima da Moskva smatra da je bolje da se sačekaju zvanični rezultati prije komentarisanja.
Peskov je napomenuo da je Putin više puta rekao da je spreman da radi s bilo kojim američkim liderom i da se Rusija nada uspostavljanju dijaloga s novom administracijom SAD-a da bi se pronašao način za normalizaciju odnosa.
Dvostruki aršini
Ipak, da zvanična Moskva ima dvostruke aršine i da favorizira Donalda Trumpa pokazuje prosto prisjećanje na događaje iz 2016. godine.
Tada Kremlj nije čekao na zvanične rezultate, nego je u roku od dva sata nakon CNN-ove projekcije da će Trump biti 45. predsjednik, iz Putinovog ureda odaslana topla čestitka.
Poznavatelji američkog izbornog sistema znaju da zvanično proglašenje pobjednika dolazi tek 14. decembra kada elektori daju svoje glasove u Washingtonu. U većini slučajeva novi predsjednik je poznat zahvaljujući matematici, osim kada je rezultat gotovo izjednačen, kao u slučaju Ala Gorea i Georgea Busha 2000. godine.
Imajući u vidu da je matematička projekcija odredila Bidena sada, a Trumpa 2016. godine za predsjednika SAD-a, postavlja se pitanje zašto zvanična Moskva reaguje drugačije na dva ista događaja.
Nije tajna da je Vladimir Putin bio itekako zadovoljan vladavinom Donalda Trumpa.
Ljubav se nije krila
Prije pobjede 2016. godine i tokom predsjedavanja Trump je nerijetko hvalio ruskog autokratu epitetima "jakog vođe", "pametnog vođe", a kako je CNN jednom zabilježio - "Putin je puno pametniji i lukaviji od našeg predsjednika (Obama, op.a.)":
Trumpa je tokom kampanje savjetovao Paul Manafort, lobista koji je jedno vrijeme savjetovao i Viktora Janukoviča, bivšeg ukrajinskog predsjednika naklonjenog Putinu.
Također, Manafort je uspio preusmjeriti republikansku politiku prema Ukrajini nakon revolucije, sa željom blokade vojne pomoći prozapadnoj vladi.
Sumnja ostaje da je Rusija direktno pomogla Donaldu Trumpu da osvoji naklonost građana kroz pružanje informacija o Hillary Clinton. Štaviše, Trump je javno pozvao Moskvu da mu pomogne u kampanji kroz sporne mailove vezane za bivšu ministricu vanjskih poslova SAD-a. Naravno, Trump je kasnije negirao da je Rusija imala takve namjere.
Aktivno zadovoljstvo
Odmah nakon preuzimanja čelništva države Trumpov savjetnik Michael Flynn našao se pred sudskim vlastima zbog upetljanosti s Rusijom kroz lobiranje za olakšanje sankcija prema Moskvi.
Olakšanje nije prošlo Kongres, ali se Trump glasno zalagao za njihovo spuštanje.
Nakon susreta s Putinom 2018. godine,Trump je na konferenciji za medije podržao ruskog šefa države izjavom kako mu vjeruje da nisu umiješali prste u predsjedničke izbore.
I dok je pokušavao da olabavi tenzije s Rusijom, Trump je paralelno pravio probleme u NATO-u, organizaciji koja je prvenstveno kreirana kako bi osigurala istočne granice Zapadnog svijeta od nekašanjeg Sovjetskog saveza. Putin se nije mogao naći u boljoj poziciji.
Pored navedenih vanjskopolitičkih poteza koji mogu odgovarati samo Moskvi, Trump je promovisao i izolacionizam i povlačenje trupa iz Sirije. Putin je iskoristio takvu atmosferu i prilikom ograničenog povlačenja američkih snaga Rusija popunjava nastali vakuum.
Kulminacija svega bilo je ograničavanje pomoći Ukrajini kroz ucjenjivanje, a koje je kasnije poslužilo kao temelj za neuspjeli pokušaj svrgavanja Trumpa iz BIjele kuće. I ovaj potez njujorškog biznismena išao je na ruku Moskvi koja istok Ukrajine drži pod okupacijom.
Zašto je Trump bio toliko podložan Putinovim željama, trenutno nije poznato, iako se nagađa da Putin ima osjetljive informacije koje kompromituju odlazećeg predsjednika Amerike. Treba istaći da ova tvrdnja nije dokazana.
Enter Joe Biden
Prije dvije godine Biden je Rusiju ocijenio kao "napuhani balon", odnosno državu koja ima nulkearno naoružanje i strateški značajan položaj, ali koja ne može proizvesti izazov za Sjedinjene Američke Države, uprkos populizmu i nacionalizmu koji je širom svijeta doživio značajne pomake, a čije plodove ubire upravo Vladimir Putin.
Godine 2017. godine Biden je upozorio da Rusija ima plan miješanja u izborne procese evropskih zemalja.
"Putin koristi svaki alat da poremeti liberalne odnose u svijetu. Koriste energiju kao oružje gaseći dovod plina usred zime. Mi smo njihovo djelo osjetili na sebi i u svom izbornom procesu. Pokušavaju utjecati na decenijski napredak mnogih zemalja. Putin ima viziju budućnosti gdje Rusija dominira nad slabijim zemljama", rekao je Biden na tadašnjem Svjetskom ekonomskom forumu.
Za vrijeme kampanje, u jednoj od debata s Trumpom Biden je kazao da je aktuelni predsjednik "Putinov cuko" koji ne smije ništa reći protiv autokrate Ruske Federacije, što je Sjedinjene Američke Države učinilo slabijom zemljom.
Prije pet godina Biden je kazao kako konflikt u Ukrajini, upravo onaj koji je Trump olakšao za rusku stranu, predstavlja sudar opcija budućnosti za međunarodne odnose, a posebno istočnu Evropu i NATO. Isti onaj NATO koji je Trump kritikovao zbog "neravnomjernih" budžeta članica.
U isto vrijeme držao se stava da Ukrajini treba pomoći, ne kako bi se razbuktao konflikt s Rusijom, nego kako bi se istočnoevropskoj zemlji dala šansa da odbrani svoju teritoriju. Rusiji je zaprijetio nastavkom izolacije i sankcija ukoliko svoje snage ne povuče iz susjedne zemlje.
Važno je primijetiti kako se ovaj Bidenov stav poklapa sa stavom koji je imao prema Bosni i Hercegovini u prvoj polovini '90-ih godina prošlog vijeka.
Iznesene stavke se tiču samo Ukrajine, ali dovoljan su pokazatelj o kakvoj se razlici radi kada su u pitanju dva predsjednika. Zato ne iznenađuje što iz Moskve čujemo ili tišinu ili dobro birane riječi.
Zahiragić brani Kapidžića: Trojka pokušava spriječiti njegov izbor za gradonačelnika Sarajeva
