Izbjeglicama iz Sirije zakoni otežavaju povratak kućama, država im može zaplijeniti imovinu
Fadel Abdul Ghany, izvršni direktor Sirijske mreže, rekao je da se ljudi plaše vratiti jer iako imaju dokumentaciju ili pristup matičnim knjigama kako bi dokazali vlasništvo nad imovinom doneseno je više zakona koji ih ostavljaju bez prava, a u praksi bez naknade.
On je rekao da zakoni utječu na porodice 500.000 sirijskih civila koji još nisu registrovani kao mrtvi, ali su uglavnom ubijeni od strane režima, 115.000 je nasilno nestalih, kao i 12,3 miliona ljudi interno raseljenih unutar Sirije ili koji su pobjegli iz zemlje.
Istraživanje, proizvod jednogodišnjeg proučavanja imovinskih zakona koje je usvojila sirijska,ukazuje na pravne poteškoće s kojima bi se porodice sirijskih prognanika suočile u pokušaju povratka svoje prethodne zemlje i imovine.
Diskriminatorni zakoni počeli su dekretom br. 66, donesenim 2012. godine, koji je imao za cilj obnovu neformalnih naselja širom Damaska, ali su u stvarnosti ciljali na uporišta opozicije, navodi se u izvještaju.
Naknadni zakon, br. 23 iz 2015. godine, koji je službeno nazvan Zakonom o planiranju i urbanističkom razvoju, dao je ovlasti administrativnim jedinicama, kao što su općine i pokrajine, da besplatno oduzimaju zemljište od privatne imovine koja se nalazi izvan zona.
Drugi zakon usvojen u aprilu 2018. godine i naknadno izmijenjen kasnije iste godine nakon protesta, omogućio je vladi da proširi šemu razvojnog područja koja je prvo uspostavljena u Damasku na cijelu zemlju, dajući vlasnicima imovine 30 dana za žalbu da dokažu zemljište ili vlasništvo nad imovinom.
U izvještaju mreže Syria Network navodi se da početni period od 30 dana, koji je naknadno produžen na godinu dana, jednostavno nije dovoljan da raseljena osoba, bilo da je izbjeglica ili raseljena osoba, locira i pripremi potrebne dokumente.
