Izbori na Grenlandu: Pobijedila opoziciona stranka koja se zalaže za laganiji pristup osamostaljenja

Ideja američkog predsjednika Donalda Trumpa da pripoji teritoriju bacila je međunarodnu pažnju na izbore i postavila pitanja o budućnosti otoka dok se Sjedinjene Države, Rusija i Kina bore za uticaj na Arktiku.

Sve dominantne stranke na Grenlandu, danskoj autonomnoj regiji bogatoj naftom i gasom, slažu se oko želje za nezavisnošću od Danske.

Demokratit sporije pristupa pitanju nezavisnosti koje se nadvilo nad ovim izborima, navodi Reuters.

Zbačena vladajuća demokratska socijalistička partija, Inuit Ataqatigiit, smatra da je nezavisnost dugoročni projekat koji zahtijeva godine pregovora sa Danskom i dalje ekonomsko poboljšanje.

Glavna opoziciona stranka Nalerak, koja je vodila kampanju da brže prekine veze sa Danskom i želi da postigne sporazum o odbrani sa SAD, zaostala je u anketama, osvojivši 24,5 posto glasova, pokazali su rezultati.

Danska je vladala Grenlandom kao kolonijom do 1953. godine, kada je ostrvo steklo veće ovlasti samoupravljanja. Zatim, 2009. godine, dobila je više ovlasti u oblasti minerala, policije i sudova. Ali Danska i dalje kontroliše sigurnost, odbranu, vanjsku i monetarnu politiku. Grenland takođe ima koristi od članstva Danske u Evropskoj uniji i NATO-u.

Na Grenlandu se održavaju izbori svake četiri godine, a u pitanju je 31 mjesto u parlamentu. Sa rezultatima od utorka, očekuje se da će prethodna dvostranačka koalicija - Inuit Ataqatigiit i stranka Siumut - izgubiti svoju parlamentarnu većinu, prenio je Reuters. Osvojili su ukupno 36,1 posto glasova, što je pad sa 66,1 posto u odnosu na 2021. godinu.

Na gotovo svim izborima posljednjih godina, političari Grenlanda su obećavali da će poduzeti korake za postizanje autonomije. Međutim, niko od njih nije ponudio konkretan vremenski okvir.

Ali Trumpov agresivan stav zapravo je dao arktičkoj teritoriji veću pregovaračku moć s Danskom, kažu analitičari, i pokrenuo pokret za nezavisnost u još veću brzinu.