Izbori od kojih podrhtava Evropa i čije će rezultate pratiti mnogi: Poljska i sukob vječnih rivala

Kao što se i očekivalo, uzevši u obzir momenat u kojem se nalazi Poljska, ali i cijela Evropa, izborna kampanja je bila i više nego žustra, a politički kandidati nisu se libili preći i "crvene linije" te su svoje govore često usmjeravali jedni na druge.

"Ne želim da razgovaram s lažovom, još više, sa čovjekom koji potpuno zavisi od drugih, znate ko je to", riječi su Kaczynskog koje su prije nekoliko dana upućene Tusku.

Kakve su šanse opoziciji na ovim izborima i koliko su zapravo političke rasprave podijelile same Poljake za Klix.ba je govorio novinar Dariusz Kalan koji je u svojoj karijeri radio i pisao za brojne medije uključujući Der Spiegel, Washington Post, Foreign Policy, Politico, ali i niz drugih.

"U Poljskoj, svaka izborna kampanja od 2007. godine je fokusirana na to da li će Kaczynski preuzeti ili održati moć ili neće. Izbori su u suštini postali plebiscit o Kaczynskom. Političari sa obje strane podijelili su javnost na one koji su postali žestoki protivnici Kaczynskog ili one koji su njegove velike pristalice. Ova kampanja je u tom smislu drugačija po tome što se upravo Tusk našao u centru, posebno PiS-a i njegovih simpatizera koji o njemu šire dezinformacije. Vidno ga se plaše", rekao je Kalan na početku razgovora.

Naglašava kako političke kampanje u Poljskoj već odavno ne obiluju konkretnim sadržajima.

"Generalno, ako me sjećanje ne vara, posljednja kampanja koja je bila manje-više sadržajna i proaktivna bila je 2005. godine dakle neposredno prije rivalstva Kaczynski - Tusk. Sve što se kasnije događalo odnosilo se na stav birača prema Kaczynskom i sve toksičnijih emocija", pojašnjava novinar.

Tokom prethodnih godina, vladu koju predvodi PiS značajno su obilježili skandali i kontroverzne reforme. Bilo da je riječ o pravosudnim reformama, odnosu prema Briselu ili zakonu o abortusu, premijer Mateusz Morawiecki, njegov šef Kaczynski i brojni drugi ministri uspijevali su redovno ispunjavati novinske stupce sadržajima koji su sami po sebi nedavni.

Tim povodom, naš sagovornik analizirao je i dosadašnju retoriku i političko ponašanje Kaczynskog.

"Ono što mogu je reći sljedeće. Još u kasnim devedesetim i početkom 2000-ih, Kaczynski je izgradio imidž nesputane moralne ispravnosti, predstavljajući se svojim pristalicama kao čovjek koji se čvrsto bori protiv korupcije, slabih javnih institucija i navodnog kronizma poljskih elita. Jedna poljska riječ je saželja ljutnju koju je navodno osjećao - 'układ'. Što znači 'sistem'. On je opisivao nezvanične veze između političara i poslovnih interesa, skoro pa kao drugu državu koja je u sjeni i nevidljiva i koja je radila iza scene", pojašnjava Kalan.

Upravo to je Kaczynskog ranije i dovelo na vlast.

"To je dugo bila njegova poruka koja je na kraju dovela njega i njegovog pokojnog brata Lecha na vlast. Kasnije, uprkos brojnim pokušajima, nikada nije uspio da nađe 'uklad' u svom stvarnom životu. Ono što ja osjećam je da je od 2015. godine njegova vlastita vladavina počela da se oličava upravo u 'ukladu' protiv kojeg se nekada borio. U proteklih osam godina, elita PiS-a ima kontrolu nad gotovo svim glavnim institucijama u zemlji, nagrađivala je lojaliste raspodjelom javne imovine, podrivala nezavisnost pravosuđa, zloupotrijebila tajnu službu i vodila koordiniranu kampanju mržnje protiv protivnika u javnim medijima i vladinim agencijama. Cijenio je lojalnost nad prikladnošću ili kvalifikacijama izgubivši tako mnoge PiS 'teškaše'", pojašnjava Kalan.

Ipak, i pored svih problema koji su pogađali vladajuću stranku, PiS se do sada održao na vlasti bez problema.

"Spisak skandala u vezi sa PiS-om je dugačak i do sada nijedan od njih im nije načinio štetu. PiS koristi, u mjeri koja ovdje nije viđena u 30 godina, medije, javne institucije i javnu imovinu da širi svoj narativ i vodi koordiniranu kampanju mržnje protiv protivnika. Do sada su kroz sve skandale prošli neozlijeđeni. Mogu zamisliti da neki glasači PiS-a prepoznaju licemjernost stranke u suočavanju sa migrantima i da na dan izbora ostanu kod kuće", navodi u razgovoru.

Referendum i pitanje Ukrajine

Ono što je interesantno, a tiče se izbora u Poljskoj jeste i činjenica da će Poljaci na izborni dan izaći i na referendum.

Kako su pojasnili vladini zvaničnici, građani će na referendumu odgovoriti na četiri pitanja:

• Da li podržavate prodaju državne imovine stranim subjektima?

• Da li podržavate povećanje starosne granice za odlazak u penziju?

• Da li podržavate uklanjanje barijere na granici između Poljske i Bjelorusije?

• Da li podržavate prijem hiljade ilegalnih migratana sa Bliskog istoka i Afrike u skladu sa mehanizmom koji je nametnula evropska birokratija?

Ovakav način djelovanja, mnogi su protumačili kao direktan udar na opoziciju te su poručili kako vlada pokušava dodatno mobilizirati glasače protiv stranaka koje su se ujedinile u borbi protiv PiS-a.

"Ovaj potez nalik Orbanu jasno je usmjeren na opoziciju. Međutim, problem sa referendumima u Poljskoj je što je nekolicini stalo do njih. Nakon 1989. godine imali smo pet referenduma i samo su dva bila djelimično uspješna. Za usvajanje novog Ustava 1997. godine i članstvo u EU 2003. godine. Tada je također odziv bio prilično nizak. Ostali nisu postigli potrebnu izlaznost. Dok posmatram ovu izbornu kampanju, ne vidim da opozicija roni suze i cijepa odjeću zbog ovog referenduma", ističe Kalan.

Kada je riječ o Ukrajini, brojni poljski zvaničnici su tokom kampanje uputili niz kritika na račun ukrajinskog predsjednika, a u međuvremenu se pojavio i problem sa izvozom ukrajinskih žitarica prema Poljskoj i drugim zemljama. Tim povodom, u razgovoru smo se osvrnuli i na ovaj problem.

"Treba reći da, šta god da sada kažu u kampanji, postoji nešto od faktičkog jedinstvenog pristupa Ukrajini gotovo svih popularnih stranaka. Mislim da postoji zajednički osjećaj od svih strana, od PiS-a, PO i Trećeg puta pa do Ljevice, da je vojno, politički i humanitarno pomaganje Ukrajini u interesu Poljske. Ne vidim ni razlike u mišljenju da je Ukrajina kriva za najnovije tenzije oko žita, posebno njeni oligarsi. Mene je lično iznenadio oštar govor predsjednika Zelenskog na Generalnoj skupštini UN-a. Ovako ne razgovarate sa svojim najodanijim saveznikom. To je valjda osjećaj koji dijele mnogi građani i politički lideri. Međutim, sumnjam da će ovaj incident promijeniti odnos Poljske prema Ukrajini", pojašnjava.

Šanse i prilike za Donalda Tuska

Kada je riječ o lideru opozicije Donaldu Tusku, njegovo ime je već dobro poznato u poljskim, ali i evropskim političkim krugovima, a u analizi Kalan ističe kako je i tokom ove kampanje Tusk mnogo komunicirao sa glasačima.

"Glavna snaga PO uvijek je bio Tusk. Simbolično je da kažete PO, a da ne kažete KO (PO je najveća stranka unutar KO koalicije), ali to je nešto o čemu Poljaci ne brinu. Kladim se da mnogi ne bi mogli ni imenovati nijednog PO/KO vođu osim Tuska. Bilo da se radi o PO ili KO, vladina propaganda dugo je bila usredsređena na Tuska koji je kao vođa PO od 2005. nikada nije izgubio izbore protiv PiS-a. Kao i obično tokom predizborne kampanje, putuje širom zemlje, aktivno komunicira sa ljudima na društvenim mrežama i suočava se sa vladom", naveo je.

Komentirao je i činjenicu da je Tusk prisustvoao TV debati, za razliku od Kaczynskog koji je izbjegavao direktna sučeljavanja.

"On je lice i pokretač kampanje. Na iznenađenje mnogih on je također pristao da predstavlja PO na izbornoj debati koju je organizovao TVP, javni emiter koji se pretvorio u tvrdolinijskog propagandnog glasnogovornika vlade. U jasno neprijateljskom okruženju, imao je priliku da razgovora sa biračima PiS-a. Kaczynski koji još uvijek pati od traume izgubljene debate sa Tuskom 2007. godine odbio je predstavljati PiS te su ga mnogi optužili da je kukavica", ističe Kalan.

Također, ono što spočitavaju Tusku jeste i njegova "uloga" u nesreći 2010. godine kada je poginuo Lech Kaczynski, brat Jaroslawa Kaczynskog.

"Čitava propaganda PiS-a je fokusirana na Tuska i brutalna je i toksična. To je nešto što se može vratiti PiS-u. Tusk je sporna figura među desničarskim glasačima, ali mislim, čak i za njih, da je ovaj nivo napada previše. On se prilično dobro nosi sa tim. Također, on je sporna figura jer mnogi imaju loša sjećanja iz vremena kada je bio premijer od 2007. do 2014. godine. Ekonomski, to je bio težak period sa mjerama štednje koje su uvedene kao odgovor na globalnu krizu, dok je politički, u mnogo čemu, obilježen oštrim sukobom između Tuska i braće Kaczynski. PiS, zajedno sa partnerima, godinama optužuje Tuska za neku vrstu saučesništva u ovom tragičnom događaju. Naravno, tu tužilaštvo nije ništa dokazalo", pojašnjava.

Ipak, sagovornik navodi kako je Tusk svjestan svojih političkih ograničenja.

"Tusk međutim zna da postoji određena granica popularnosti koju neće preći. Navodno je to razlog zašto je odustao od predsjedničkih ambicija. Mogao bi izgubiti predsjedničke izbore, koji su mnogo više usmjereni na ličnost, zbog nepopularnosti među biračima. Sada se priča da bi, ako slučajno pobijedi i formira koaliciju, za premijera mogao izabrati Rafala Trzaskowskog, gradonačelnika Varšave koji je osvojio preko 10 miliona glasova u predsjedničkoj utrci 2020. godine", naglašava.

Uloga ostalih stranaka

Pored Tuska, Kaczynskog i najvećih partija, pažnja javnosti u Poljskoj posvećena je i djelovanju drugih stranaka koje bi mogle, ukoliko se određene stvari nakon izbora poslože, predstavljati ključne igrače za formiranje vlasti.

To se prije svega odnosi na alijansu Treći način i desničarsku stranku Konfederacija koje prema određenim anketama uživaju podršku 11 odnosno devet posto glasova.

"Na kraju krajeva, oboje mogu predstavljati važan tas na vagi. Ipak, mora se reći da je Konfederacija na mnogo načina izgubila svoj šarm kao mogući kreator vlade jer je sada slabija u anketama nego prije nekoliko sedmica. Njeni lideri su također dosljedno odbijali mogućnost formiranja koalicione vlade sa PiS-om. Kaczynski je također skeptičan, ali činjenica je da su PiS-ov potencijalni partner među ostalim strankama", objašnjava Kalan.

Posebno je interesantna uloga Trećeg načina na političkoj sceni Poljske.

"Sa Trećim načinom je još zanimljivije. Pokušavaju privući one glasače kojima je dosta dugotrajnog rivalstva PiS-a i Po. Sada, što su izbori bliže, čini se da se Holownia više pozicionira protiv Kaczynskog. Osjećam da može postojati neka vrsta nepisanog ugovora između Tuska, Holownia i Kosiniak-Kamysza i Czarzastyja da ne napadaju jedni druge. Čini se da sada, na mnogo načina, formiraju zajednički blok sa samo jednim ciljem. Ukloniti Kaczynskog s vlasti", naglašava Kalan.

Na kraju, Kalan se osvrnuo i na to kako vidi Poljsku nakon izbora koje mnogi ocjenjuju kao najvažnijim u posljednjih nekoliko decenija.

"Da sam trebao da se kladim, kladio bih se da će poslije izbora nastati... haos. To bi moglo značiti i da PiS neće moći formirati stabilnu vladu i da PiS neće moći prihvatiti svoj potencijalni neuspjeh i mirnim putem odustati od vlasti", zaključio je u razgovoru za Klix.ba poljski novinar Dariusz Kalan.