Skrećući pozornost na izbore u šest evropskih zemalja koje u ovoj godini treba pratiti, portal u svom evropskom izdanju navodi da se već 12. i 13. januara održavaju predsjednički izbori u Češkoj Republici, na kojima se, kako piše, "provokativni i otvoreno politički nekorektan sadašnji predsjednik Miloš Zeman nada još jednom mandatu".
"Ako Zeman uspije, a njegov saveznik, populist Andrej Babiš, uspije oformiti stabilnu vladu kao premijer, vjerojatno će Evropskoj komisiji biti teže Češku natjerati na poštivanje pravila po pitanjima kao što su imigracija i kontrola naoružanja", konstatira Politico, a prenosi Al Jazeera Balkans.
Putinovih 18 godina vlasti
Također ukazuje da je Zemanov najveći rival Jirži Drahoš, bivši predsednik Češke akademije nauka, te da nedavna anketa nagovještava da bi Zeman mogao pobijediti u prvom krugu, ali da bi obojica ušla u drugi krug, pri čemu bi osvojili jednak broj glasova - 45 posto.
Podsjećajući da će predsjednički izbori u Rusiji biti održani 18. marta, portal ocjenjuje da Putin, koji je na vlasti već gotovo 18 godina - bilo kao predsjednik ili kao premijer - neće imati jaku konkurenciju.
"On je na putu da postane ruski lider koji je najduže na vlasti još od sovjetskog diktatora Josifa Staljina. Povrh toga, njegovom glavnom političkom protivniku Alekseju Navaljnom zabranjeno je da se kandidira zbog osuđujuće presude", navodi se u analizi.
Portal ukazuje da će u Mađarskoj na proljeće biti održani parlamentarni izbori, čiji datum još nije određen.
"Ali, jedno je već sigurno: desničarska populistička partija Fidesz premijera Viktora Orbana je u velikom vodstvu u odnosu na svoje protivnike", ističe se u tekstu, uz napomenu da je najveći rival Fidesza kraljnje desničarska stranka Jobbik, koja se nastoji distancirati od svoje ekstremne prošlosti kako se izbori bliže.
(Ne)prijatelji Orban i Soros
Politico navodi da je, iako se ne kandidira za funkciju, važna ličnost kad je o mađarskim izborima riječ američki milijarder mađarskog podrijetla George Soros, za koga podsjeća da je nekada bio Orbanov saveznik, ali da su sada ljuti neprijatelji.
Italija će 4. marta birati nove članove oba doma Parlamenta, a tada će prvi put biti primijenjen sporni novi izborni zakon, navodi Politico, podsjećajući da se tom zakonu, koji daje prednost koalicijama nad pojedinačnim strankama, oštro suprotstavio populistički Pokret pet zvjezdica.
Portal ističe, pozivajući se na rezultate anketa, da bi Pokret pet zvjezdica mogao izbiti na površinu kao najveća pojedinačna stranka, dok vladajućoj Demokratskoj stranci podrška opada uslijed političkih razmirica unutar stranke.
"Ipak, izborni stručnjaci upozoravaju da novi sistem neće moći iznjedriti jasnog pobjednika, što znači da će morati stupiti na scenu političko dogovaranje u starom stilu kako bi se izbjegao postizborni zastoj", navodi Politico.
Berlusconi se vratio u utrku
Portal ukazuje da se Berlusconi vratio u ovogodišnju izbornu trku na čelu svoje stranke desnog centra Forza Italia, a regionalni izbori na Siciliji u novembru dali su mu nadu da može izaći kao izborni pobjednik udružujući se sa Sjevernom ligom Mattea Salvinija, premda bi se Salvini mogao i radije udružiti s Demokratskom strankom premijera Paola Gentilonija.
Kao izbore koje treba pratiti u ovoj godini Politico navodi i opće izbore u Švedskoj, zakazane za 9. septembar, na kojima se socijaldemokratski premijer Stefan Lofven nada osvojiti još jedan mandat, dok ankete pokazuju da je njegova stranka u vodstvu.
Posebno treba pratiti, ukazuje portal, cilj nacionalistički nastrojene Švedske demokratske stranke da još više ojača nakon porasta podrške na izborima 2014. godine, pri čemu ankete pokazuju da bi ta strana mogla biti na izvjesnom dobitku.
Evropska komisija prijeti Poljskoj
I Poljsku očekuju izbori, krajem godine, a među nizom prijedloga vladajuće Stranke prava i pravde, koji su u posljednje vrijeme na meti kritika, su izborne izmjene, ali su tu i pravosudne reforme koje su Europsku komisiju navele da aktivira Član 7, koji bi Poljsku mogao lišiti glasačkih prava u EU.
Politico napominje da u ovoj godini izbori slijede i na Cipru, koji će već 28. januara birati predsjednika, istog dana kada i Finska, dok se u Sloveniji u julu održavanju parlamentarni izbori, a u Latviji 6. oktobra.
Također, u Luksemburgu će opći izbori biti održani 17. oktobra, dok će Irci u novembru birati predsjednika.
