Izgradnja gasovoda između Kine i Rusije neizvjesna: Putin pod pritiskom da daje koncesije Kinezima
Razgovori sa Pekingom o izgradnji gasovoda Snaga Sibira 2, koji je dugo hvaljen signal bilateralne saradnje, sporo napreduju.
Gasovod bi, ako bude završen, prusmjerio 50 milijardi kubnih metara (1,8 triliona kubnih stopa) prirodnog gasa godišnje koji je ranije dolazio iz Evrope u sjevernu Kinu severnu Kinu, nudeći značajan podsticaj energetskoj sigurnosti Pekinga.
Za izvoz najmanje 98 milijardi kubnih metara gasa godišnje iz Rusije u Kinu, kao što je obećao ruski predsednik Vladimir Putin, podaci španske multinacionalne kompanije za finansijske usluge BBVA, pokazuju da je novi gasovod potreban jer je Snaga Sibira 1 ograničena na 67 milijardi kubnih metara godišnje.
Izvor upoznat s tim pitanjem u Rusiji rekao je da Kina pokazuje "pregovarački stav".
"Peking zaista dobro razumije njihovu pregovaračku moć i zemlja je u mnogo jačoj poziciji. To je specifičan predsjednički nivo pritiska. To je jeftinije plaćanje. Mogu zahtijevati velike popuste", rekao je izvor.
Izvor je takođe primjetio da je Putin pod "ogromnim pritiskom" da izgradi gasovod ili će u suprotnom "ogromna količina gasa" biti potrošena i Rusija će izgubiti novac.
"Što se tiče izgradnje, Peking želi da bude siguran da nemaju rizika i troškova. Rusija je stranka koja snosi cijeli račun", dodao je izvor, koji nije želio da bude imenovan zbog osjetljivosti pitanja.
Projekat bi bio novi test strateškog partnerstva između Pekinga i Moskve "bez ograničenja" , posebno nakon što je Rusija pogođena neviđenim sankcijama zapadnih zemalja kao odgovor na invaziju Ukrajine, koja je blokirala isporuke ruskog prirodnog gasa Evropi.
Li Lifan, specijalista za Rusiju i centralnu Aziju na Šangajskoj akademiji društvenih nauka, rekao je da bi predloženi gasovod bio povoljan za Rusiju jer je kraći i što bi troškovi izgradnje bili niži.
Međutim, Li je rekao da je Kina svojevremeno insistirala na izgradnji gasovoda kroz prefekturu Altaj u autonomnoj oblasti Xinjiang Uygur, jer neće prolaziti kroz Mongoliju.
Kina je pokazala oprezan odnos prema projektu, a Snaga Sibira 2 rijetko se spominje u vladinim dokumentima ili državnim medijima.
Bilo je razgovora da bi dogovor mogao biti postignut tokom foruma Pojas i put koji je održan u Pekingu sredinom oktobra, ali se Putin na kraju vratio praznih ruku.
Tokom svoje posjete glavnom gradu Mongolije Ulan Batoru u oktobru, potpredsjednica ruske vlade Viktorija Abramčenko napomenula je da je istraživanje izvodljivosti završeno i da će projektni radovi biti završeni ove godine.
Ona je procijenila da bi izgradnja Snaga Sibira 2 mogla početi nakon što projektantski radovi budu odobreni u prvom kvartalu 2024. godine.
Procjenjuje se da će za završetak biti potrebno šest godina. Ugovor za Snaga Sibira 1 potpisan je 2014. godine, a sa radom je počeo 2019. godine.
Munkhnaran Bayarlkhagva, bivši zvaničnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Mongolije, rekao je da Ulaanbaatar može odgoditi proces jer to nije neophodno.
"Nismo čak ni razgovarali o cijenama, tarifama, porezima i tako dalje. Dakle, (može se) sigurno reći da se ništa neće dogoditi u građevinskoj sezoni 2024", rekao je.
Bayarlkhagva je dodao da se Putin sastao s mongolskim predsjednikom Ukhnaa Khurelsukhom na marginama foruma Pojas i put u Pekingu u oktobru, a ruski lider je rekao da se "svi slažu oko projekta" kako bi dobili potvrdu od Mongolije, ali nije dat pozitivan odgovor.
"Sada je gasovod Snaga Sibira 2 saradnja tri strane, Kine, Rusije i Mongolije. Potrebni su obilni pregovori prateći opšte tržišne standarde", rekao je Zhao Long, pomoćnik direktora Instituta za studije globalnog upravljanja u Šangaju.
Projekat ima srednjoročnu i dugoročnu vrijednost da "(Peking) mora da donosi odluke na osnovu stvarnih potreba zemlje, rasporeda uvoza gasa, kao i međunarodne i regionalne situacije", dodao je on, piše South China Morning Post.
Uprkos sporom napretku, geopolitika je ojačala strategiju Pekinga za diversifikaciju uvoza, rekao je Ma Bin, vanredni profesor u Centru za ruske i srednjoazijske studije Univerziteta Fudan.
Sa snježnom zimom koja se uvlači u sjevernu Kinu, procjenjuje se da će njena godišnja potrošnja prirodnog plina porasti za 5,5 do 7 posto u 2023. godini, na godišnjoj razini, na 390 milijardi kubnih metara, prema izvještaju Nacionalne uprave za energiju. Time bi se preokrenuo pad od 1,2 posto u 2022.
"Kako bi osigurala stabilno i pouzdano snabdijevanje energijom, Kina uvozi plin iz Australije, Katara, Centralne Azije i Rusije", dodao je Ma.
