Izraelci izlaze na izbore: Vraća li se Benjamin Netanyahu na političku scenu?
Prvi put u 13 godina, bivši premijer Benjamin Netanyahu se ne kandiduje u svojstvu aktuelnog predsjednika. "Bibi", kako je univerzalno poznat u Izraelu, nada se da će se vratiti na vlast kao šef koalicije desnice, dok se centristički premijer Jair Lapid nada da će ostati na poziciji.
No, ako je vjerovati nedavnim istraživanjima, malo je vjerovatno da će ovaj krug glasanja biti uspješniji u otklanjanju zastoja od posljednja četiri. Ankete predviđaju da će Netanyahuovom bloku faliti jedno mjesto za osiguravanje većine u parlamentu.
Kao i tokom prethodna četiri izborna ciklusa, sam Netanyahu i mogućnost izbora vlade koju će on voditi, jedno je od ključnih pitanja, posebno jer je njegovo suđenje za korupciju u toku.
Anketa Izraelskog instituta za demokratiju (IDI) u augustu je pokazala je da je četvrtina ispitanika izjavila da je identitet lidera stranke za koga glasaju drugi najvažniji faktor u njihovom izboru.
Pojedini vrhunski političari desnog centra, koji se ideološki slažu s njim, odbijaju da rade zajedno iz ličnih ili političkih razloga. Dakle, da bi se vratio, Netanyahu, lider stranke desnog centra Likud, vjerovatno će ovisiti o podršci stranaka ekstremne desnice pri formiranju koalicije, a ako bude uspješan, možda će biti primoran da političkim saradnicima podijeli ministarske pozicije.
Izraelci su također veoma zabrinuti zbog troškova života, nakon što su vidjeli da im računi za komunalije i namirnice rastu ove godine. U istoj anketi IDI-ja, 44 posto njih je reklo da im je prvi prioritet ekonomski plan stranaka, posebno šta namjeravaju učiniti kako bi ublažili rast troškova života.
Sigurnost, koja je uvijek glavno pitanje u izraelskoj politici, je bila najgora godina u sukobima i za Izraelce i za Palestince od 2015. godine.
Nedavna kompilacija anketa koje je sastavio Haaretz pokazuje da će Netanyahuov blok stranaka vjerovatno doći do, ili samo dostići, 61 mjesto potrebno za formiranje većine u vladi, dok blok predvođen Lapidom zaostaje za oko četiri do pet mjesta.
Prepoznajući potrebu da dobije još samo jedno ili dva mjesta, Netanyahu svoju kampanju usmjerava na mjesta koja su uporišta Likuda. Zvaničnici stranke su ranije tvrdili da stotine hiljada Netanyahuovih glasača vjerovatno ne želi glasati.
Drugi važan faktor je izlaznost Arapa. Građani koji se izjašnjavaju kao Arapi i imaju nacionalno biračko pravo čine oko 17 posto izraelske populacije, a njihov odaziv bi mogao povećati ili uništiti Netanyahuove šanse.
Jedna od stranaka, Ujedinjena arapska lista, upozorila je ako izlaznost Arapa padne ispod 48 posto, neke od arapskih stranaka možda neće uspjeti prijeći cenzus od 3,25 posto glasova koji je potreban da dobiju bilo koje mjesto u parlamentu.
Na glasačkom listiću ima 40 političkih stranaka, iako se očekuje da će samo desetak stranaka preći cenzus za ulazak u parlament. Odmah nakon zatvaranja birališta u 22 sata po lokalnom vremenu, glavne medijske mreže objavljuju izlazne ankete koje daju prvi uvid u to kako je proteklo glasanje, iako se službeni broj glasova može razlikovati od izlaznih anketa, često za male, ali ključne iznose.
Nakon što se glasovi zvanično zbroje, izraelski predsjednik Isaac Herzog predat će mandat za formiranje vlade lideru za kojeg smatra da će najvjerovatnije pobijediti čak i ako on ili ona nisu lideri najveće stranke.
Taj kandidat tada ima 42 dana da pokuša okupiti dovoljno stranaka kako bi dostigao magični broj od 61 od 120 mjesta u Knesetu , izraelskom parlamentu, kako bi formirao većinsku vladu.
Ako ne uspiju, predsjednik može prenijeti mandat na drugog kandidata. Ako ta osoba ne uspije formirati vladu u roku od 28 dana, onda se mandat vraća parlamentu koji ima 21 dan da pronađe kandidata, što je posljednja prilika prije nego što se započnu novi izbori.
Sarajevo dobilo novu turističku atrakciju: Panoramski točak "smjestio se" na Vilsonovom šetalištu
