Izvještaj Brisela o pristupanju Turske Evropskoj uniji: Nastavljen trend udaljavanja
Dodaje se kako postoji ozbiljna zabrinutost EU zbog kontinuiranog pogoršanja demokratskih standarda, nedostatka vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa.
Ankara je prvi put podnijela zahtjev za pridruživanje tadašnjoj Evropskoj ekonomskoj zajednici 1987. godine, dobila je status kandidata 1999. godine i započela pregovarački proces 2005. godine.
Od tada je otvoreno 16 poglavlja o pristupanju, ali su pregovori stali 2018. godine zbog zaokreta predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana nakon neuspjelog državnog udara 2016. godine. Njegova vlada, međutim, i dalje službeno teži članstvu u EU.
Međutim, Komisija je saopćila da je Turska i dalje u "ranoj fazi" priprema u određenim oblastima, uključujući pravosuđe i borbu protiv korupcije.
Smatra se da se ljudska i temeljna prava pogoršavaju, a ozbiljno nazadovanje u vezi sa pitanjima civilnog društva je nastavljeno, dok je politički pluralizam potkopan kroz ciljanje opozicionih stranaka i političara optužbama, navodi se u izvještaju.
U međuvremenu, stav Ankare o nekoliko vanjskopolitičkih pitanja ostaje u suprotnosti sa stavom bloka. Njena stopa usklađenosti s EU u pogledu vanjske i sigurnosne politike iznosi samo 10 posto ove godine, što je povećanje sa osam posto u odnosu na 2002. godinu.
Od zemalja kandidata se, na primjer, očekuje da se usklade sa sankcijama koje blok preduzima protiv drugih zemalja, ali Turska nije podržala nijedan od 11 paketa restriktivnih mjera koje je EU nametnula Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu u punom obimu.
Komisija je također napomenula da je turska "retorika podrške terorističkoj grupi Hamas nakon njenih napada na Izrael 7. oktobra 2023. u potpunom neslaganju s pristupom EU".
EU, kako se navodi u izvještaju, izražava žaljenje što nije postignut napredak po pitanju Kipra jer Turska i dalje odbija da prizna Republiku Kipar i zalaže se za rješenje o dvije države na istočnom mediteranskom ostrvu "suprotno relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a".
Nastavljene su turske vojne vježbe u morskim zonama Kipra, kao i kršenje kiparskog zračnog prostora, navodi se u izvještaju Komisije, kao i "uznemiravanje kiparskih ribarskih brodova".
Među rijetkim pozitivnim primjedbama, Komisija je navela da nije bilo neovlaštenih aktivnosti bušenja Turske u istočnom Mediteranu tokom izvještajnog perioda i da su se odnosi s Grčkom poboljšali od razornog zemljotresa u februaru 2023. godine koji je doveo do smrti preko 50.000 ljudi u Turske i Sirije.
