Manje poznata činjenica
51

Jedna američka savezna država nije pod NATO-om, neki misle da bi se to trebalo promijeniti

B. R.
Honolulu, Havaji (Foto: Shutterstock)
Honolulu, Havaji (Foto: Shutterstock)
Švedska je posljednja država koja je ranije ovaj mjesec postala 31. članica NATO-a. I Sjedinjene Američke Države su članica, ali ne sa svih svojih 50 saveznih država. Naime, Havaji nisu pod ovim vojnim savezom.

Ako bi druga država napala Havaje, primjera radi bazu američke mornarice u Pearl Harboru ili sjedište Indopacifičke komande SAD-a koja se nalazi sjeverozapadno od Honolulua, NATO ne bi bio obavezan braniti Havaje. Za predsjednika istraživačkog centra Pacific Forum Davida Santoroa to je najčudnija stvar.

Napomenuo je da većina stanovnika Havaja ne zna da njihovoj zemlji nije zagarantovana NATO odbrana. Prema njegovim riječima, ljudi pretpostavljaju da su Havaji kao dio SAD-a pod NATO-om.

Ukazao je da se kao argument za to što Havaji nisu pod NATO-om koristi to što nisu dio sjeverne Amerike. Naime, izuzetak je napravljen Vašingtonskim ugovorom kao dokumentom kojim je 1949. formiran NATO. Dakle, to se desilo deset godina prije nego što će Havaji postati savezna država.

Dok je članom 5 Vašingtonskog ugovora utvrđena kolektivna samoodbrana u slučaju vojnog napada na bilo koju članicu, članom 6 je ograničen geografski opseg kolektivne samoodbrane. Članom 6 se tretira samo oružani napad na području Evrope i sjeverne Amerike.

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova SAD-a (State Department) Matthew Miller potvrdio je da se član 5 ne odnosi na Havaje, ali je podsjetio da je članom 4 propisano da se članice NATO-a konsultuju kada je ugrožen teritorijalni integritet, nezavisnost ili sigurnost bilo koje zemlje NATO-a. U tom kontekstu to se odnosi i na Havaje.

Miller smatra da članice vjerovatno neće postići konsenzus oko amandmana kojim bi se član 5 Vašingtonskog ugovora odnosio i na Havaje. Kao razlog zašto tako misli istakao je to što i druge članice NATO-a imaju teritorije koje nisu obuhvaćene članom 5 Ugovora.

Primjera radi, NATO nije reagovao u ratu Velike Britanije i Argentine 1982., i to nakon što je argentinska vojska napala Foklandska ostrva, spornu teritoriju u južnoj Americi.

Međutim, pojedini smatraju da su se vremena promijenila te da bi današnja situacija u Indopacifiku trebala biti razlog da se razmotri status Havaja u odnosu na NATO.

Još jedan argument u prilog razmatranja tog odnosa jeste taj što bi američke vojne baze na Havajima mogle biti ključne u djelovanju protiv Sjeverne Koreje i u potencijalnoj odbrani Tajvana. Nadalje, Havaji imaju historijski značaj za SAD-a zbog napada na Pearl Harbor 1941., piše CNN.