Jedna kuća usred uragana Michael je ostala netaknuta: Kupolasti domovi koji izdrže vjetar i do 260 km/h
Ali, u maloj zajednici ispred zaljeva u Mexico Beachu na Floridi moglo se vidjeti nešto neočekivano usred haosa. Jedna kuća, neobične strukture u obliku kupole nalik na gusjenicu je ostala stajati, jedva dotaknuta vjetrom koji je puhao jačinom od 260 km/h.
Kuća nazvana "Golden Eye" (Zlatno oko) je pripadala Margaret Clayton, koja je projektirala i izgradila kuću 2015. s građevinskom firmom Monolithic Domes.
Kuća njene komšinice je "eksplodirala", a transformator je uletio u njenu kuću i razbio se o zid. Njeno "zlatno oko" je ostalo netaknuto, dok su ostale kuće bile uništene ili nenastanjive.
"Ova vrsta arhitekture u kombinaciji s pravim inženjerskim rješenjima bi mogla spasiti živote u uvjetima ekstremnih vremenskih prilika", rekao je Landolf Rhode-Barbarigos, docent na Odsjeku za civilno, arhitektonsko i ekološko inženjerstvo Sveučilišta u Miamiju te dodao:
"Moramo istražiti izgradnju struktura otpornijih na klimu jer znamo da su određeni oblici bolji za određena okruženja".
Postoji nekoliko građevinskih firmi koje svoju pozornost usmjeravaju na kupolaste i zaobljene oblike. To je nešto na što se američka građevinska firma Deltec usredotočila posljednja tri desetljeća u svojim naporima da izgradi kuće otporne na uragane. Od 5.500 kupolastih i zaobljenih domova koje je firma izgradila, samo je jedan pretrpio štetu od jakih vjetrova, prema evidenciji Delteca, navodi BBC.
Zanimanje za kupolaste kuće poraslo je posljednjih godina, navodi predsjednik Delteca Steve Linton.
"Dizajn otporan na uragane nije jedinstvena ideja, ali stvarnost osiguravanja da je vaš dom ispravno projektiran s pravim vezama i razmatranjima dizajna je značajan izazov. Većina arhitekata ne dizajnira okrugle kuće".
Deltec gradi i kuće od južnog žutog bora - stabla koje je jače od ostalih uobičajenih vrsta drveta, poput duglazije. Struktura je također precizno projektirana i izgrađena u tvornici.
Rhode-Barbarigos vjeruje da su dva razloga zašto nema više domova s kupolama ili drugih struktura prilagođenih uraganima. Prvi je kulturna tradicija: jer smo navikli živjeti u kućama koje izgledaju na određeni način i potrebno je vrijeme da se promijeni način razmišljanja. Drugi je trošak.
"S inženjerskog aspekta, znamo kako izgraditi zgrade koje mogu izdržati ekstremne vjetrove. Tehnologija postoji. Pitanje je primjene znanja. Pravi problem nije s inženjerske strane, to je trošak", dodaje.
Možda je, kaže, odgovor neko mjesto u sredini:
"Možda ključ za pristupačniju kuću leži negdje između istraživanja tih geometrija i tehnologija s drugim dizajnerskim idejama".
Srbija nakon skandala ostaje bez olimpijske medalje, ona bi trebala u ruke Hrvatskoj
