Jemen: Kako se šestogodišnji rat pretvorio u najveću svjetsku humanitarnu krizu
Rat u Jemenu – šta se promijenilo od njegovog početka
Rat u ovoj državi počeo je 2014. godine, iako historija sukoba seže duboko u dvadeseto stoljeće. S jedne strane našla se šiitska grupacija Huti na čelu s liderom Abdul-Malikom al-Houthijem, dok je s druge strane bila jemenska vlada na čelu s predsjednikom Mansurom Hadijem, čovjekom koji će u krvavom sukobu kasnije imati podršku Saudijske Arabije.
Nakon početnih vojnih ofanziva pobunjenika, koji su svoj pohod počeli sa sjevera zemlje, porasla je bojazan kako bi prostor Jemena mogao doći pod veći utjecaj Irana s obzirom na to da je Iran direktno podržavao šiitske pobunjenike. Strah od šiitske grupacije još više je zasjenio strah od iranske kontrole nad tjesnacem Bab el Mandeb, dijelom kroz koji svakodnevno prođe hiljade barela nafte i druge robe. Alarm se na drugoj strani aktivirao, što je dovelo do velikog međunarodnog savezništva predvođenog Saudijskom Arabijom. Koalicija arapskih zemalja ujedinjenih protiv Irana i pobunjenika imala je logističku podršku Velike Britanije, SAD-a i Francuske.
Zbog ofanzive Hutija predsjednik Jemena bio je primoran prebaciti kancelariju u Aden, grad na samom jugu države. Nedugo nakon toga Hadi je pobjegao u susjednu Saudijsku Arabiju koja će se ubrzo aktivno uključiti u sukob. Ofanziva i širenje teritorija pobunjenika sa sjevera prema jugu države bili su impresivno efikasni, a nakon samog sjevera zemlje pobunjenici su svoju teritoriju počeli širiti i na jugoistočne dijelove. Najveće borbe, uz manje ili više uspjeha, vodile su se oko ključnih gradova Marib i Taiz uz prethodno zauzeti najveći grad Sanu.
Snage predsjednika Hadija najveću podršku imaju u Saudijskoj Arabiji koja se prvi put u sukob uključila 2015. godine, i od tada je aktivna na tlu ove zemlje bombardujući gradove pod kontrolom pobunjenika. Cilj Saudijske Arabije u ovom ratu poprilično je jasan. Država se u samom početku ispromovirala kao svojevrsni branitelj sunitskog islama, a šiitski pobunjenici u tom odnosu snaga su se pokazali kao prirodni neprijatelj.
Pored toga, osim vjerskih nesuglasica, ono što je indikativno jeste i to što se šiitski pobunjenici nalaze na sjeveru zemlje koji je bogat naftom, što je svakako bio dodatni razlog uključivanja Saudijske Arabije u ovaj sukob.
Ono što je dodatno zakomplikovalo rat u Jemenu jeste pojava i rast tzv. Islamske države te ogranka Al Kaide na Arapskom poluotoku za koji se smatra da je upravo najjaktivniji dio ove zločinačke organizacije. Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su bili najveći saveznik Hadija i Saudijske Arabije, tokom 2019. godine povukli su se iz saudijske koalicije i podržali pobunjenike koji su se okrenuli protiv predsjednika Hadija te se okupili u Južno tranzicijsko vijeće. Samim tim sukob koji je počeo između dviju strana na kraju je dobio pet direktnih učesnika.
Mirovni pregovori od 2014. godine uspostavljani su nekoliko puta, ali su isto toliko puta i kršeni. Saudijska koalicija na početku ratnih dešavanja očekivala je kako će rat u ovoj državi završiti nakon nekoliko sedmica, ali rat već ulazi u šestu godinu svog trajanja. Pobunjenici i dalje bombarduju najvažnije vojne položaje saudijske koalicije, a jedan od posljednjih napada upravo je bio na novo uporište provladinih snaga u gradu Adenu gdje je cilj pobunjeničkih raketa bila zračna luka u ovom gradu.
Saudijski vojni avioni su, kao osvetu, posljednji dan 2020. godine izveli niz zračnih napada na glavni grad Jemena Saanu, koji je trenutno pod kontrolom pobunjenika. Nažalost, sukobi koji su u potpunosti podijelili državu u izuzetno nezahvalnu poziciju doveli su i civile koji su najveća kolateralna šteta krvavog sukoba.
Humanitarna kriza kao sramota svijeta
Prema podacima UN-a iz decembra 2020. godine, više od 230.000 ljudi poginulo je u sukobima koji se od 2014. godine dešavaju u Jemenu. Pored ovog broja, 4 miliona ljudi je raseljeno, a ono što najviše izaziva revolt svakako jeste i činjenica da su žene i djeca u ovom trenutku najugroženija populacija u Jemenu.
Situacija, kada je riječ o civilima u ovoj zemlji, od samog početka rata bila je izuzetno teška. Veliki broj civila je usljed bombardovanja gradova koji su ili pod kontrolom saudijske koalicije ili pobunjenika ostao zarobljen i onemogućen im je izlazak iz grada. Cestovna i druga infrastruktura koja se tiče vodosnabdijevanja u potpunosti je uništena, a sankcije i zabrane koje su uvedene Jemenu otežale su izlazak stanovništva iz te zemlje. Godine 2017. Jemen pogađa i epidemija kolere koja je nastala kao posljedica uslova u kojima su ljudi boravili nakon početka rata. Opskrba pitkom vodom bila je u potpunosti nemoguća, a mnogi stanovnici države od početka ratnih dešavanja nisu sebi mogli priuštiti osnovne uslove za život. Cijene hrane i vode su bile višestruko više nego inače pa je samim tim i dolazak do osnovnih namirnica bio gotovo nemoguć.
Prema dostupnim podacima, od epidemije kolere u Jemenu je do oktobra 2018. godine oboljelo više od 1,2 miliona stanovnika, a od ukupnog broja smrtnih slučajeva najviše je bilo djece. Kada je riječ o podacima do 2020. godine, broj smrtnih slučajeva porastao je na 3.886, a ukupno je više od 2 miliona ljudi bolovalo od ove bolesti. Nakon epidemije kolere 2020. godine u aprilu registrovan je i prvi slučaj zaraze koronavirusom, što je bio uvod u dodatno produbljivanje ionako izuzetno složene krize. Zbog zatvaranja granica između država, pomoć ovoj zemlji za vrijeme trajanja pandemije bila je u potpunosti smanjena. Pored toga, više od 80 posto stanovništva u Jemenu ovisi o humanitarnoj pomoći koje nema dovoljno za sve one kojima je potrebna.
UN je izjavio kako je do kraja oktobra dobio samo 1,43 milijarde dolara od 3,2 milijarde dolara potrebnih za cjelokupnu humanitarnu pomoć Jemenu. Isto tako, zabilježen je i veći broj slučajeva akutne pothranjenosti djece. Prema UN-ovoj klasifikaciji o stanju pothranjenosti u južnom Jemenu iznosi se podatak da su slučajevi akutne pothranjenosti djece mlađe od pet godina porasli za oko 10 posto u 2020., na više od pola miliona. S obzirom na to da sjeverni dio države i dalje drže pobunjenici, broj pothranjene djece u tom dijelu nije poznat. Osim pothranjenosti, skoro svakodnevni su novi slučajevi cerebralne paralize i zloćudnih tumora kod djece.
"Slučajevi djece s teškom akutnom pothranjenošću porasli su za 15,5 posto, a najmanje četvrt miliona trudnica ili dojilja također treba liječenje zbog pothranjenosti", naveo je u svom izvještaju UN.
Iako su deklarativno svi za to da se stanovnicima Jemena pruži veća podrška, čini se kako i dalje nikome nije u interesu da rat u ovoj državi bude okončan. Velike svjetske sile i dalje izvoze oružje u Jemen, a Saudijska Arabija je tokom prethodne godine također napravila neshvatljiv i krajnje ironičan potez gdje je organizovala pomoć za djecu i ugroženo stanovništvo Jemena.
S jedne strane, Saudijska Arabija i dalje ratuje na području Jemena i znatno doprinosi upravo takvom stanju u državi, dok s druge strane u isto vrijeme pokušava bar malo promijeniti svoj imidž koji je, bar sudeći prema izvještajima svjetski poznatih organizacija, već uveliko uplovio u područje genocida i ratnih zločina.
Humanitarna kriza u Jemenu dosegla je svoj vrhunac tokom 2020. godine, a ratna dešavanja i dalje su daleko od svoga kraja. Licemjeran odnos svjetskih i regionalnih aktera zemlju je doveo do potpunog uništenja, a ukoliko se ratna dešavanja budu nastavila i u godini koja je ispred nas, humanitarna kriza mogla bi ubiti čitave generacije jemenske djece koja zbog dešavanja u državi nemaju osnovnu zdravstvenu i drugu njegu.
Ambasador Halilović o nedolasku na posao: Osigurao sam glas Katara u UN-u i izvukao ljude iz Gaze
