Jesu li klimatske promjene uzrok poplava u Evropi i šta nas čeka ako nešto ne poduzmemo
Obilne kiše koje su prouzročile ove smrtonosne poplave širom Evrope izazvale su uzbunu, a mnogi se pitaju jesu li za to odgovorne klimatske promjene.
Naučnici kažu da je veza između ekstremnih vremenskih prilika i globalnog zagrijavanja nesumnjiva, a hitnost da se nešto učini u vezi s klimatskim promjenama neupitna.
Naučnici još ne mogu sa sigurnošću reći jesu li klimatske promjene uzrokovale poplavu, ali insistiraju na tome da su tome sigurno doprinijele ekstremne vremenske (ne)prilike koje su se pojavile od zapada SAD-a i Kanade preko Sibira do evropske regije Rajne.
Aktualne promjene koje utječu na klimu naše planete preobražavaju svijet. U posljednjih 20 godina 18 je bilo dosad najtoplijih zabilježenih, a ekstremni vremenski uslovi poput šumskih požara, toplinskih valova i poplava sve su češći i u Evropi i u ostatku svijeta.
Već neko vrijeme naučnici upozoravaju da će globalno zatopljenje, ako se nešto hitno ne poduzme, do 2060. vjerovatno iznositi više od dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijske nivoe, a do kraja stoljeća moglo bi dostići i pet stepeni.
Naučnici upozoravaju da će povećanje globalne temperature u takvom obimu imati razarajući efekat na prirodu jer će uzrokovati nepovratne promjene u mnogim ekosistemima i, posljedično, gubitak bioraznolikosti.
Više temperature i intenzivniji vremenski uslovi također će dovesti do ogromnih troškova za privredu i nepovoljno uticati na sposobnost zemalja da proizvode hranu.
Zbog toga je međunarodna zajednica prepoznala potrebu da se zagrijavanje zadrži znatno ispod dva stepena i da ga se nastoji ograničiti na 1,5 stepeni.
Evropska unija najavila je nove prijedloge za borbu protiv klimatskih promjena u narednih nekoliko decenija. Plan "Fit for 55 (pogodan za 55 op. a.)" ima za cilj smanjenje emisije ugljika u cijeloj EU za 55 posto do 2030. Ako se to postigne, to bi Evropu učinilo "prvim svjetskim ugljik-neutralnim kontinentom" do 2050. godine.
