Jevreji se oblače poput muslimana kako bi se molili u hramu Mount i džamiji Al-Aqsa
Oblačenjem poput muslimana Jevreji zaobilaze zabranu molitve na pomenutim lokacijama. Otkako je Izrael okupirao Istočni Jerusalem 1967. godine, ostao je delikatan status quo prema kojem oni koji nisu muslimani mogu posjećivati kompleks, ali ne smiju obavljati molitve.
BBC je razgovarao s jevrejskim aktivistom Raphaelom Morrisom, vođom grupe "Returning to the Mount", koji zagovara molitve na ovoj lokaciji, kao i s palestinskom muslimanskom aktivistkinjom Hanady Halawani, koja je rekla da će braniti džamiju Al-Aqsa.
"Misija je osvajanje hrama Mount. Ja sam cionist, religiozni Jevrej, i vjerujem da hram pripada Jevrejima zbog onoga što nam je obećao Bog u Bibliji", rekao je Morris.
On i pripadnici njegove grupe se odijevaju kao muslimani kako bi se molili na ovoj lokaciji.
"Promijenimo odjeću, kapu, a nekada ofarbamo bradu ili se ošišamo", dodao je Morris, a oni koji rade isto što i on čak nauče i nešto arapskog jezika.
"Muslimani imaju pet molitvi dnevno, možete se moliti s njima izgovarajući židovsku molitvu ili možete ulaziti između molitvi i stajati bilo gdje u hramu te se moliti", kazao je Morris, koji ovim postupcima rizikuje hapšenje ukoliko bi bio otkriven.
"U početku je prilično strašno, ali se brzo naviknete. Nakon pet minuta vaš puls se umiri, osjećate se slobodno da se konačno možete moliti i hodati hramom a da vas ne prati policija", istakao je on.
Riječ je o najsvetijem mjestu u judaizmu i trećem najsvetijem u islamu. Tenzije često eskaliraju nasiljem između Izraela i Palestinaca pa se stoga činjenica da se Jevreji pretvaraju da su muslimani smatra provokacijom.
"Naše pravo da se molimo u džamiji Al-Aqsa je ugroženo. Jasno je da se iza prerušavanja i ulaska doseljenika u Al-Aqsu krije agresija te da to terorizira muslimane koji se mole u džamiji. Jasno je da je riječ o politici", izjavila je Hanady, koja mnogo vremena provodi u Al-Aqsi.
Izraelci su joj ranije zabranjivali ulazak tvrdeći da je dio ilegalne islamističke grupe.
"Rođena sam i odrasla tu. Al-Aqsa je moj život, dio je naše vjere kao muslimana, to nije obična džamija za nas. Učenje Kur'ana u Al-Aqsi je najvažniji dio mog života", rekla je ona.
Izrael je oduzeo lokaciju od Jordana u ratu 1967. godine te je počeo dozvoljavati Jevrejima dolazak, ali ne i molitvu.
"To je ludost, ljudi mogu biti uhapšeni jer se mole Bogu", tvrdi Morris.
Izrael je u posljednjim godinama dozvolio posjete većem broju Jevreja, što je naljutilo Palestince.
"Kao muslimanka, kad ulazim u džamiju budem pretresena. Okupacijska policija ulazi u džamiju naoružana i štiti doseljenike. Ko će napraviti problem, oni s oružjem ili oni koji ne nose ništa osim Kur'ana?", pita se Hanady.
Međutim, Raphael nije jedini koji želi napraviti novi hram koji bi zamijenio dva biblijska. Izraelska policija mu je zabranila pristup Starom gradu, ali on tvrdi da će se vratiti.
"To je razlog zbog kojeg se vraćamo u zemlju Izraela, da izgradimo hram. Taj hram bi trebao biti baš ovdje, gdje se nalazi velika zlatna džamija. Da, boljet će i nije lijepo, ali to je naša vizija", poručio je Morris.
"Dok god ovdje ima muslimana i dok god se nalaze u džamiji Al-Aqsa, bez obzira na to koliko okupatori dozvoljavaju Jevrejima da uđu u nju, oni neće moći ništa uraditi", jasna je bila Hanady.
Debakl Zmajeva u Njemačkoj odjeknuo u regionu: "Lele, Bosanci, šta vam uradiše Nijemci?"
