Juli 2023. godine na putu da bude najtopliji mjesec ikada zabilježen od početka mjerenja
Globalne temperature ovog su mjeseca srušile rekorde, prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO) i EU-ovom programu za posmatranje Zemlje Copernicus, potaknute izgaranjem fosilnih goriva i poticanjem nevremena.
Stalni porast globalnih prosječnih temperatura, potaknut onečišćenjem koje zadržava sunčevu svjetlost i ponaša se poput staklenika oko Zemlje, pogoršao je vremenske ekstreme.
“Potreba za smanjenjem emisija stakleničkih plinova hitnija je nego ikad prije. Borba protiv klime nije luksuz, već nužna", rekao je glavni sekretar WMO-a, Petteri Taalas.
Drugi klimatski naučnici potvrdili su nalaze. Karsten Haustein sa Univerzitetu u Leipzigu otkrio je da je svijet bio 1,5 stepeni topliji u julu 2023. nego u prosječnom julu prije industrijalizacije.
Temperature ovog mjeseca bile su "toliko nečuvene" da su naučnici mogli predvidjeti da će biti najtoplije zabilježeno, čak i prije nego što završi, rekao je.
Haustein je uzeo procjene globalne temperature od Nacionalne uprave za okeane i atmosferu u SAD-u i otkrio da će juli 2023. vjerojatno potući prethodni rekord iz 2019. za 0,2 stepeni.
Zeke Hausfather, klimatolog pri američkoj neprofitnoj organizaciji Berkeley Earth, upotrijebio je alate japanskih i evropskih meteorologa da procijeni da će rekord biti oboren za bližih 0,3 stepeni.
“Ako izuzmemo veliki udar asteroida danas, gotovo je sigurno da će juli 2023. biti najtopliji mjesec zabilježen u velikoj mjeri. Lično smatram da je veličina ovog rekorda pomalo zapanjujuća. Ne vidimo ništa slično u povijesnim zapisima za mjesec juli", kazao je.
Zagađenje stakleničkim plinovima povisilo je temperature smrtonosnih toplinskih valova na tri kontinenta ovog mjeseca, prema brzoj analizi mreže World Weather Attribution objavljenoj u utorak.
Studija, koja je koristila utvrđene metode, ali još nije bila recenzirana, otkrila je da je čovječanstvo uzrokovalo toplinske valove u južnoj Evropi, Sjevernoj Americi i Kini za 2,5 stepeni, 2 stepena odnosno 1 stepen celzijus.
Naučnici su rekli da bi prva dva bila "gotovo nemoguća" da ljudi nisu uzrokovali klimatske promjene.
Friederike Otto, klimatska naučnica s Imperial Collegea u Londonu i glavna autorica studije, rekla je: “Moramo živjeti s ovim – i omogućiti ljudima da žive s ovim – ekstremnim uvjetima ljeti. Nisu rijetke. I što kasnije prestanemo sagorijevati fosilna goriva, ona postaju sve češća.”
Naučnici očekuju da će ova godina biti toplija nego inače jer se El Niño, prirodni uzorak vjetra i vode koji zagrijava planet, vraća nakon tri godine svog hladnijeg dvojnika, La Niñe.
Taj učinak, zajedno s onečišćenjem stakleničkim plinovima, naveo je WMO da predvidi dvije prema tri šanse da će jedna od sljedećih pet godina biti 1,5 stepena toplija nego prije industrijske revolucije, razina na koju su svjetski čelnici obećali pokušati ograničiti globalno grijanje do kraja stoljeća. WMO je upozorio da to ne znači da će cilj biti promašen jer se odnosi na 20-godišnji prosjek, a ne na pojedinačne mjesece ili godine.
Joyce Kimutai, naučnica za klimu na Institutu Grantham, rekla je da veći i jači ekstremni vremenski događaji uzrokuju pustoš u cijelom svijetu, posebno u siromašnijim zemljama koje su najmanje odgovorne za emisije.
“Ovo bi trebalo poslužiti kao uvjerljiv poziv na buđenje za sve nas. Moramo preusmjeriti razgovor na ono što se mora hitno dogoditi ove godine", kazao je Kimutai.
Svjetski lideri sastaju se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u studenom kako bi dogovorili načine za zaustavljanje zagrijavanja planeta, prilagodbu na ekstremnije vremenske uvjete i plaćanje štete.
Predsjednik summita Cop28, Sultan Al Jaber, koji je i lider nacionalne naftne kompanije zemlje, rekao je u intervjuu za Guardian ovog mjeseca da je postupno smanjivanje fosilnih goriva "neizbježno i neophodno".
Catherine Abreu, osnivačica kanadske grupe za kampanju Destination Zero, rekla je da vlade moraju shvatiti da “ovaj prijelaz s fosilnih goriva nije samo neizbježan, već je hitan. Treba planirati, zahtijeva saradnju; zahtijeva osiguranje finansijskih sredstava u opsegu koji trenutno nije osiguran.”
U planu za neto nultu emisiju koju je izradila Međunarodna agencija za energiju, nije trebalo biti novih naftnih i plinskih polja odobrenih za razvoj od 2021. Umjesto toga, vlade, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Australiju, izdale su dozvole za bušenje.
Marina Romanello, istraživačica klime i zdravlja na University Collegeu u Londonu i voditeljica Lancet Countdowna, rekla je: "Imamo podatke koji pokazuju kako klimatske promjene potkopavaju same temelje zdravlja i, unatoč tom saznanju, vidimo da vlade i kompanije još uvijek daju prednost fosilnim gorivima. Ali još uvijek imamo vremena danas da preokrenemo tok i osiguramo životnu budućnost za nas i našu djecu."
