Jutro koje je promijenilo svijet: Kako su teroristi Mohamed Atta i Marwan al-Shehhi udarili u kule bliznakinje

U 8 sati i 20 minuta, American Airlines Let 77, sa 64 ljudi, kreće iz Sjeverne Virginije za Los Angeles. On se kasnije zabio u Pentagon. Let 93 je trebao krenuti u 8 sati, ali je kasnio 42 minute i krenuo je iz Newarka u New Yerseyju i trebao letjeti do San Francisca. On je kasnije srušen u Pennsylvaniji.

Prvi problemi počeli su u American Airlines Let 11. U 8 sati i 14 minuta teroristi Al-Qaide predvođeni operativcem Mohammedom Attom kreću s otmicom aviona Let 11. Pet minuta kasnije, stjuardesa koja je radila za American Airlines i ukrcala se na Let 11 pozvala je Federalnu upravu za vazduhoplovstvo. Ona je tada na vezi ostala 23 minute i prenijela vitalne informacije koje su dovele do toga da se prvi put u historiji Sjedinjenih Američkih Država zatvori zračni prostor. Zbog toga je kasnije proglašena herojem. Između ostalog, tada je preko telefona rekla brojeve sjedišta trojice ljudi koji su preuzeli upravljanje avionom. Inače, ona je taj dan krenula u Los Angeles s planom da kasnije ide na odmor na Havaje sa sestrom.

Svega šest minuta kasnije, Let 11 kojim u tim trenucima upravlja Mohammed Atta, mijenja pravac kretanja. Kasnije, u 8 i 42, Al-Qaedini operativci predvođeni Marwanom al-Shehhijem kreću otimati Let 175.

Četiri minute nakon toga, u 8 i 46, pilot Mohammed Atta zabija se između 93 i 99 sprata u Sjevernu kulu Svjetskog trgovačkog centra. Prema hronologiji događaja, tadašnji predsjednik Amerike George Bush četiri minute kasnije je informisan o "incidentu" sa Svjetskim trgovačkim centrom. Tada nije bilo jasno ni koja se vrsta aviona zabila u kulu, a kamo li da li je u pitanju teroristički napad.

U međuvremenu, u 8:51, Let 77 je otet, a otmičare je predvodio Hani Hanjour.

U 9 sati i 3 minute, 17 minuta nakon što se Mohammed Atta zabio u Sjevernu kulu, terorista Marwan al-Shehhi se, upravljajući Letom 175, zabio u Južnu kulu Svjetskog trgovačkog centra između 77 i 85 sprata.

U tom trenutku svima je postalo jasno da je u pitanju teroristički napad. CNN je izvještavanje iz New Yorka u tom trenutku opisivao s naslovom 'America under attack' odnosno "Amerika je napadnuta". Za razliku od udara prvog aviona, za šta ne postoji mnogo video zapisa, udar drugog aviona snimilo je na stotine televizijskih kamera i amatera.

U 9 sati i 37 minuta, dakle nešto više od pola sata nakon što se Let 175 zabio u Južnu kulu, Let 77 se zabio u drugu najveći poslovnu zgradu na svijetu, Pentagon.

Kad je u pitanju Let 93 koji je krenuo u 8 sati i 42 minute, otmičari su čekali dodatnih 46 minuta da započnu napad na putnike i preuzmu kontrolu. To je bilo dovoljno vremena da putnici u avionu saznaju da su još tri aviona oteta i da su se zabila u svjetske trgovačke centre i Pentagon. Zato su putnici, 29 minuta nakon što su teroristi preuzeli kontrolu nad avionom, pokušali uzvratiti udaraci vratiti kontrolu i u toj borbi avion je pao na polje u Stonycreek Townshipa, oko 105 kilometara od Pittsburgha. Smatra se da je taj avion trebao udariti ili u zgradu američkog Kongresa u Washingtonu ili Bijelu kuću.

Priprema napada, organizatori i izvršioci

U ovom dijelu možemo krenuti od njemačkog grada Hamburga u kojem su, prema istragama američkih i njemačkih agencija, bili smješteni arapski studenti koji su na kraju postali ključni operativci u napadima. U Hamburgu su smješteni, između ostalog, bili i piloti koji su se zabili u kule bliznakinje Mohammed Atta i Marwan al-Shehhi i Ziad Jarrah, koiji je pilotirao Letom 93 koji nije pogodio metu.

Smatra se da su oni doselili u Hamburg 1998. godine, da su se sastajali tri do četiri puta sedmično razgovarajući o svojim antiameričkim i antiizraelskim stavovima.

U međuvremenu, vođa Al-Qaide Osama bin Laden izdao je dvije fetve u kojima govori kako su muslimani dužni da napadaju američke mete sve dok se američka politika protiv njih ne promijeni.

Krajem 1999. godine članovi grupe iz Hamburga odlaze u Afganistan gdje su se sastali sa Bin Ladenom i zakleli mu se na lojalnost. Bin Laden je kasnije izabrao Attu za vođu grupe koja će napasti Ameriku. S njim se čuo još nekoliko puta prije napada.

Kasnije se grupa vraća u Njemačku odakle odlaze u Sjedinjene Države da pohađaju školu letenja. Atta je poslao između 50 i 60 mailova školama letenja širom SAD-a. U SAD stiže 3. juna 2000. godine. S njim dolazi i Marwan al-Shehhi koji je kasnije upravljao avionom 175 koji se zabio u Južnu kulu. Mjesec kasnije upisuju školu letenja na Floridi. Govorili su sve vrijeme da što prije žele steći znanje jer ih kući čeka posao kad se vrate. Tokom istrage ustanovljeno je da se Atta raspitivao za Svjetski trgovački centar, da je govorio da ga želi posjetiti i raspitivao se za sigurnost u tim zgradama. Također, pitao je za Bijelu kuću i Pentagon.

U međuvremenu, treba reći da čelnici Al-Qaide na čelu s Bin Ladenom intenzivno planiraju detalje napada. Smatra se da je sve započeo Khalid Sheikh Mohammed, koji je planove prvi put predstavio Bin Ladenu 1996. godine. U narednim godinama su se, između ostalog, birale mete u koje će udariti avioni a zna se da je Bin Laden odbio Toranj američke banke u Los Angelesu.

Bin Laden je odabrao Nawafa al-Hazmija i Khalida al-Mihdhara kao prve otmičare koji odlaze u Sjedinjene Države na obuku. Oni su pohađali časove letenja u San Franciscu, ali su bili jako loši i na kraju su odabrani da budu 'sekundarni' otmičari koji će se pobrinuti da se avion preuzme.

Da se vratimo na Attu. On je noć pred 11. septembar pokupio u iznajmljenom automobilu Abdulaziza al-Omarija, jednog od petorice otmičara iz Leta 11 s kojim je prespavao u hotelu u južnom Portlandu prije nego što su se ujutru uputili prema aerodromu. Dok je bio na aerodromu, u 6:45, Atta je primio poziv od Al-Shehhija, u kojem su vjerovatno rekli jedan drugom da je sve spremno.

Tokom leta, kontrolori letenja su čuli glas za kojiu se vjeruje da je Attin i to u nekoliko navrata. Govorio je da "svi ostanu mirni", da se "avion vraća na aerodrom" i da "niko ne pravi glupe poteze". Vjeruje se da je htio poslati poruke putnicima, ali da je pritisnuo pogrešnu tipku i poslao poruku kontroloru letenja.

Kad je Atta udario u Sjeverni toranj, on se 102 minute kasnije srušio. U slično vrijeme srušio se i Južn i toranj u koji je u mređuvremenu udario Al-Shehhi.

Vođa Al-Qaide Osama bin Laden na početku je negirao umiješanost u napad, ali ga je kasnije priznao.

Pričinjena šteta i odgovor Amerikanaca

Napadi u SAD-u su promijenili svjetsku politiku, bili su osuđeni širom svijeta. Amerika je nakon napada pokrenula saradnju sa Pakistanom koji im je ustupio vojne aerodrome i baze za napad na Afganistan. U to vrijeme je uhapšeno na stotine pripadnika Al-Qaide. Vršene su operacije u brojnim arapskim zemljama uključujući Iran, Irak, Afrganistan i Siriju. Najveća meta bio je Bin Laden koji se skrivao u planinama po Afganistanu, a kasnije je pobjegao u susjedni Pakistan. Dana 2. maja 2011. godine američki specijalci su ga ubili na njegovom imanju u Abbottabadu, Afganistan.

Smatra se da je napad prouzrokovao najmanje 10 milijardi štete na imovini i infrastrukturi. Udari u dvije kule bliznakinje do dan danas su avionske nesreće s najtežim ljudskim gubicima u historiji čovječanstva. Čišćenje na području oko Svjetskog trgovačkog centra trajalo je čak osam mjeseci. Iako su se napadi desili 11. septembra, posljednji požar na ovoj lokaciji ugašen je tek u decembru.

Na ovoj lokaciji kasnije je sagrađeno Spomen obilježje žrtvama i to tačno na mjestima gdje su bile kule bliznakinje, dok je pored sagrađen One World Trade Centar koji je otvoren u novembru 2014. godine.