Kad godine nisu prepreka: Njemački sud otvara slučaj nacističkog stražara nakon decenija čekanja
Čovjek, kojeg njemački mediji identificiraju kao Gregora Formaneka, prošle godine je optužen u 3322 slučaja za saučesništvo u ubistvima tokom svog angažmana u bivšem koncentracijskom logoru Sachsenhausen, nedaleko od Berlina, u periodu od jula 1943. do februara 1945. godine.
Međutim, stručni izvještaj u februaru je naveo da Formanek, s obzirom na svoje psihičko i fizičko stanje, nije sposoban za proces. Sud u Hanauu, u njemačkoj saveznoj državi Hessen, odlučio je da se postupak protiv njega ne pokreće. Ipak, frankfurtski sud u utorak je zaključio da se izvještaj ne temelji na „dovoljno činjenica“, čime je omogućio pokretanje procesa.
Paradoksalno je da će o krivici ili nevinosti ovog starca vjerovatno odlučivati sud za maloljetnike, kako je ranije istaknuo magazin Spiegel. Razlog je što Gregor Formanek u trenutku kada je počeo službu u Sachsenhausenu nije bio punoljetan.
Iako njegovo prezime zvuči češki, rođen je u rumunskom gradu Arad. Godine 2023. britanski novinari lista The Sun pronašli su ga u njegovom luksuznom stanu u predgrađu Frankfurta.
Njemačko pravosuđe brani procesuiranje mogućih ratnih zločinaca bez obzira na njihovu starost, navodeći da je nužno tražiti pravdu za žrtve nacističkih zločina. Ključni cilj, prema njima, nije toliko da osuđeni zaista služe kaznu, već samo donošenje presude.
Prekretnicu u procesuiranju nacističkih zločinaca predstavljao je slučaj bivšeg stražara iz logora smrti Sobibór, Johna Demjanjuka, kojeg su nakon dugih pravnih peripetija uspjeli izvesti pred sud 2011. godine, kada je imao 91 godinu. Demjanjuk je osuđen na pet godina zatvora zbog saučesništva u ubistvu više od 28.000 Jevreja. Međutim, nikada nije izdržao kaznu, jer je 2012. preminuo prije završetka žalbenog postupka.
Koncentracijski logor Sachsenhausen osnovan je 1936. godine i djelovao je sve do 1945. godine. Prema podacima agencije AP, kroz logor je prošlo više od 200.000 ljudi, od kojih je, prema procjenama stručnjaka, između 40.000 i 50.000 izgubilo život.
Među zatvorenicima su bili i mnogi političari, poput ukrajinskog nacionaliste Stepana Bandere, ljevičarskog premijera Španske druge republike Francisca Larga Caballera te Jakova Džugašvilija, sina Josifa Staljina.