Kako bi se suočio sa Rusijom, NATO sprema najveću vojnu reformu od Hladnog rata
Njegova struktura, osmišljena da odgovori na novu geopolitičku stvarnost i ubrzana invazijom Moskve, "najveća je rekonfiguracija od Hladnog rata", rekli su izvori iz NATO-a za El Pais.
Dokument, koji ima oko 4.000 stranica, ocrtava prvu cjelovitu i jedinstvenu reformu doktrine NATO-a u tri decenije. Među prijedlozima su promjene vojne strategije Saveza, odmicanje od intervencija velikih razmjera kako bi se prioritetno odredilo raspoređivanje manjih bojni i regionalnih stručnjaka i njegovih metoda za analizu i pružanje ažuriranih informacija o raznim prijetnjama koje predstavlja Kremlj, među kojima su vojne, kibernetičke i hibridne napade te NATO-ov odgovor na ove scenarije.
Vojni lideri 31 države članice NATO-a i stručnjaci Atlantskog saveza sada revidiraju strategiju koja ujedinjuje nacionalne i regionalne planove. Očekuje se da će ova reforma biti odobrena na summitu NATO-a u Vilniusu u julu, gdje će glavne tačke dnevnog reda biti ruska invazija na Ukrajinu i obaveze koje Savez može ponuditi Kijevu, koji je službeno podnio zahtjev za članstvo prošlog septembra.
"Saveznici će tačno znati koje su snage i sposobnosti potrebne, uključujući gdje, što i kako rasporediti", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u srijedu na sastanku s vojnim liderima NATO-a u Briselu, gdje se raspravljalo o novom paketu prijedloga.
“Regionalni planovi će zahtijevati poboljšani model snaga NATO-a kako bi se proizvelo više vojnika u visokoj pripravnosti širom našeg Saveza,” dodao je poručnik-admiral Rob Bauer, predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a
Nove NATO sposobnosti
Uz sve oči uprte u kretanja na prvim crtama u Ukrajini, NATO gura naprijed sa svojim ažuriranim, zemljopisno specifičnim odbrambenim planovima, koji ocrtavaju kako Savez može odgovoriti na napade na države članice i kako će djelovati suočen s ruskom prijetnjom i globalnim terorizmom. Strategija također daje smjernice za odbranu ključnih lokacija.
"Prvi put od kraja Hladnog rata imat ćemo objektivne ciljeve sposobnosti temeljene na prijetnjama", rekao je Bauer.
Gotovo od svog početka, NATO je imao planove za rješavanje potencijalne prijetnje Rusije: zapravo, Savez je rođen kao organizacija vis-à-vis SSSR-a. No, invazija Moskve na Ukrajinu drastično je promijenila odnos NATO-a s Kremljom, koji je dugi niz godina uključivao diplomatske veze na visokoj razini i vijeće za bilateralnu saradnju.
Nova strategija djelovat će na različitim razinama: nacionalno, takozvani “strateški šešir” koji pokriva tri velika geografska područja (sjeverni Atlantik, srednja Evropa i jug, od Španijee do Turske), pružit će detaljnu analizu prijetnji i mogućih reakcija kategorizirani prema domeni: kopno, more, zrak, svemir i kibernetički prostor.
Niz prijetnji
Prijetnje s kojima se suočava NATO i potencijalni scenariji su raznoliki: od mogućnosti da Rusija rasporedi hiljade vojnika na granicama istočnog krila Saveza do ranjivosti infrastrukture država članica dovedene u fokus napadom na plinovode Sjeverni tok, koji potaknula je Savez da pojača nadzor pomorskih telekomunikacijskih kablova, plinovoda i drugih elemenata ključnih za operacije članica NATO-a.
Posljednji summit NATO-a, održan u junu prošle godine u Madridu, proglasio je Rusku Federaciju "najvažnijom i najizravnijom prijetnjom sigurnosti saveznika te miru i stabilnosti u euroatlantskom području" i pozvao na značajno jačanje odbrane, ubrzavajući razvoj prostornih planova.
U novoj shemi, fokus više nije samo na jačanju istočnog krila NATO-a, već na potrebi za uspostavom čvrste odbrambene mreže temeljene na takozvanom "pristupu od 360 stepeni" - onom koji pokriva cijeli teritorij NATO-a.
Nova strategija, na primjer, ima za cilj smanjiti oslanjanje na raspoređivanje brojnih borbenih skupina i umjesto toga koristiti jedinice veličine brigade (sastavljene od oko 5.000 vojnog osoblja) koje se mogu kretati bez fiksnih struktura i brže raspoređivati, s vozilima, tenkovima i borcima unaprijed raspoređenim na tlu.
Novi koncept je, međutim, uznemirio istočnoevropske saveznike NATO-a, koji su na pragu Rusije. Te su države zabrinute da planovi predstavljaju previše teoretski okvir i zahtijevaju konkretnije elemente, kao i daljnje jačanje prisutnosti Saveza na vlastitom krilu. Kako bi se nova strategija uspostavila, Savez će trebati više ulaganja, prema izvorima unutar organizacije.
Stoltenberg je u srijedu još jednom naglasio da članice NATO-a moraju povećati svoje izdatke za obranu. Njegov cilj je dogovoriti novu obvezu, koja je sada na dva posto BDP-a "kao minimum". Međutim, iako su neke zemlje, uključujući Kanadu, povećale svoje proračune za odbranu, druge su jedva iznad jedan posto BDP-a - Španija je na 1,09 posto, a Belgija na 1,18 posto, na primjer, a države nisu obvezne doseći cilj od dva posto. Španija je sebi postavila cilj doseći dva posto do 2029., ali se također zalaže za to da se doprinosi Savezu ne mjere samo u smislu ulaganja u odbranu, već i vojnim raspoređivanjem i drugim faktorima.
Sastanak komandanata NATO-a u Briselu koincidirao je s rastućim napetostima u Ukrajini. Glavni zapovjednik Oružanih snaga Ukrajine, Valerij Zalužni, nije mogao sudjelovati putem videokonferencije, navodeći kao razlog situaciju na prvim crtama bojišnice.
Snage Kijeva pripremaju se za protuofanzivu na istočnom i južnom frontu, dok je Kremlj pokrenuo novi val napada na civilnu infrastrukturu osmišljenu da iscrpi ukrajinske sisteme protivzračne obrane. U srijedu je ukrajinska vojska saopćila da je ponovno preuzela kontrolu nad područjem od nekoliko kilometara oko grada Bahmuta, epicentra ruskih operacija u Ukrajini i gdje se plaćenička skupina Wagner žalila na nedostatak municije za svoje trupe, piše El Pais.
