Kako je Amerika kupovala teritoriju kroz historiju i da li je Grenland naredna želja?
Ideja o kupovini Grenlanda iako djeluje nevjerovatno, ona predstavlja glavni način na koji su Sjedinjene Američke Države (SAD) dolazile do teritorije.
Prva zabilježena kupnja teritorije u ime SAD-a datira još iz 1803. godine kada je kupljena današnja Louisiana sa teritorijom od 2,144,476 kvadratnih kilometara od Francuske za 15 miliona dolara. Kad se ovaj iznos prilagodi prosječnoj stopi inflacije dolara od 1,52 posto od 1803. do 2024. godine, ova teritorija je plaćena približno 420 miliona dolara po danjašnjem kursu.
Nakon iscrpljujućeg američko-meksičkog rata kroz nekoliko godina SAD su nastavile svoje širenje na jugozapad i jug. Meksičkom cesijom SAD su za ukupni iznos od 15 miliona dolara u periodu od 1845. do 1848. godine, kupljen je i anektiran teritorij od 2,3 miliona kilometara kvadratnih.
Kupljeni teritorij sastojao se od današnjih američkih država Kalifornija, Nevada, Utah, većeg dijela Arizone, zapadna polovina Novog Meksika, zapadni dio Kolorada i jugozapadni dio Wyominga.
Nastavak širenja američke teritorije na jug nastavljen je i 1854. godine kada je nakon potpisivanja Sporazuma iz Mesilje, američki diplomat James Gadsden kupio teritoriju od 76.800 kilometara kvadratnih od Meksika.
Ova teritorija južno od rijeke Gila, plaćena je 10 miliona američkih dolara pri čemu treba istaći da je američka teritorija od 1840 do 1850 povećana na jugu za približno 1,3 miliona kilometara kvadratnih.
Širenje kontinenta
Svakako najpopularnija kupovina teritorije SAD-a jeste kupovina Aljaske od Rusije 1867. godine za 7,2 miliona dolara pri čemu je prema uračunavanju stope inflacija ta kupnja koštala 153 miliona američkih dolara.
O geostrateškoj i energetskoj vrijednosti ovog prostora ne treba trošiti riječi jer je dovoljno istaći da prostor današnje Aljaske predstavlja 17 posto cjelokupne teritorije SAD-a.
Do kraja 19. stoljeća američki će predsjednici anektirati atole Midvej (1867) te Havajsko otočje (1898), Portoriko (1898), Guam (1899) te otoke Američka Samoa (1899).
U 20. stoljeću SAD je započela kupovinu područja i teritorija Srednjoj Americi i Pacifiku. Prema sporazumu Hay-Bunau-Varilla iz 1903. godine jednokratnom uplatom od 10 miliona dolara kupljen je Panamski kanal uz godišnju ratu od 250.000 dolara. Iste godine za samo 3.386 dolara godišnje SAD su iznajmile prostor Guantanamskog zaliva.
Trgovina sa Danskom i Grenland
Početkom 20. stoljeća, SAD su nastojale da povećaju svoje strateško prisustvo na Karibima, skrećući pažnju na teritorije regiona.
Kao rezultat toga, 1917. godine, SAD su kupile Dansku Zapadnu Indiju, sada poznatu kao Djevičanska ostrva, od Danske za 25 miliona dolara u zlatu.
Ova nabavka je samo da je ojačala poziciju SAD-a na Karibima, već je i učinila Djevičanska ostrva značajnom turističkom destinacijom za SAD nakon Drugog svjetskog rata.
S druge strane, po završetku Drugog svjetskog rata interes SAD-a za kupovinom Grenlanda naglo je porastao. Na ovoj autonomnoj teritoriji Danske, od 1942. godine se nalazila američka vojna baza s ciljem odvraćanja njemačkih snaga.
Slijedeći te interese, 1946. godine administracija tadašnjeg američkog predsjednika Harryja Trumana ponudila je Danskoj 100 miliona dolara u zlatu za kupovinu Grenlanda. Ta ponuda je odbijena iako su vojne instalacije američke vojske ostale sve do danas uz proširenja tokom Hladnog rata.
Najnovije izjave Donalda Trumpa čini se idu u pravcu kupovine Grenlanda pri čemu duga tradicija kupovanja teritorije od strane SAD-a, taj proces čini vrlo izglednim.
Hamšik nakon okončanja karijere uzgaja kokoške: Zbrinute su možda i bolje od nas
