Samo nekoliko sedmica prije nego što je Azerbejdžan pokrenuo svoj 24-satni napad 19. septembra, azerbejdžanski vojni teretni avion više puta su letjeli između zračne baze na jugu Izraela i aerodroma u blizini Nagorno-Karabaha, čak i dok su zapadne vlade pozivale na mir razgovori.
Letovi su uznemirili armenske dužnosnike u Jerevanu, koji su dugo zazirali od strateškog saveza između Izraela i Azerbejdžana, i rasvijetlili izraelske nacionalne interese u nemirnoj regiji južno od planina Kavkaza.
"Za nas je velika zabrinutost što je izraelsko oružje pucalo na naše ljude", rekao je Arman Akopian, armenski ambasador u Izraelu.
Akopian je rekao da je posljednjih sedmica izrazio zabrinutost izraelskim političarima i zastupnicima zbog izraelskih isporuka oružja.
"Ne vidim zašto Izrael ne bi bio u poziciji da izrazi barem malo zabrinutosti za sudbinu ljudi koji su protjerani iz svoje domovine", rekao je za ambasador.
Septembarski napad na Azerbejdžan koji je uključivao tešku artiljeriju, raketne bacače i bespilotne letjelice, koje su uglavnom opskrbljivali Izrael i Turska, prema stručnjacima ,natjerao je armenske separatističke vlasti da polože oružje i sjednu za stol za razgovore o budućnosti separatističke regije.
U azerbejdžanskoj ofanzivi ubijeno je više od 200 Armenaca u enklavi, velika većina njih borci, i oko 200 azerbejdžanskih vojnika, prema dužnosnicima.
Armenski premijer Nikol Pashinyan nazvao je egzodus "direktim činom etničkog čišćenja". Ministarstvo vanjskih poslova Azerbejdžana oštro je odbacilo optužbe, rekavši da su odlasci "lična i individualna odluka i nemaju nikakve veze s prisilnim preseljenjem”.
Zajednička "borba protiv terorizma"
Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova i odbrane odbilo je komentirati korištenje izraelskog oružja u Nagorno-Karabahu ili armensku zabrinutost zbog vojnog partnerstva s Azerbejdžanom. U julu je izraelski ministar odbrane Yoav Gallant posjetio Baku, glavni grad Azerbejdžana , gdje je pohvalio vojnu saradnju zemalja i zajedničku "borbu protiv terorizma".
Izrael ima veliki udio u Azerbejdžanu, koji služi kao ključni izvor nafte i vjeran je saveznik protiv izraelskog neprijatelja Irana. Također je unosan kupac sofisticiranog oružja.
"Nema sumnje u naš stav podrške odbrani Azerbejdžana", rekao je Arkady Mil-man, bivši izraelski ambasador u Azerbejdžanu i sadašnji viši istraživač na Institutu za studije nacionalne sigurnosti u Tel Avivu. "Imamo strateško partnerstvo za obuzdavanje Irana."
Iako Izrael koji je nekad bio siromašan resursima sada ima dovoljno prirodnog plina u blizini svoje sredozemne obale, Azerbejdžan još uvijek pokriva najmanje 40 posto izraelskih potreba za naftom, držeći automobile i kamione na svojim cestama. Izrael se okrenuo nalazištima u moru Bakua u kasnim 1990-ima, stvarajući naftovod kroz tursko transportno čvorište Ceyan koji je izolirao Iran, koji je u to vrijeme kapitalizirao naftu koja teče njegovim cjevovodima iz Kazahstana na svjetska tržišta.
Azerbejdžan je dugo bio sumnjičav prema Iranu , svom susjedu na Kaspijskom moru, i ljutio se zbog njegove podrške Armeniji, koja je kršćanska. Iran je optužio Azerbejdžan da ima bazu za izraelske obavještajne operacije protiv njega - tvrdnju koju Azerbejdžan i Izrael poriču.
"Jasno nam je da Izrael ima interes zadržati vojnu prisutnost u Azerbejdžanu, koristeći svoj teritorij za promatranje Irana", rekao je armenski diplomat Tigran Balayan.
Azerbejdžan se gotovo isključivo naoružavao iz Izraela
Rijetki su imali više koristi od bliskih odnosa dviju zemalja od izraelskih vojnih ugovarača. Stručnjaci procjenjuju da je Izrael isporučio Azerbejdžanu gotovo 70 posto svog arsenala između 2016. i 2020. — dajući Azerbejdžanu prednost u odnosu na Armeniju i jačajući veliku odbrambenu industriju Izraela.
"Izraelsko oružje odigralo je vrlo značajnu ulogu u omogućavanju azerbejdžanskoj vojsci da postigne svoje ciljeve", rekao je Pieter Wezeman, viši istraživač na Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira, koji prati prodaju oružja.
Izraelske rakete dugog dometa i eksplozivne bespilotne letjelice poznate kao "lebdeće streljivo" nadoknadile su male zračne snage Azerbejdžana, rekao je Wezeman, čak povremeno pogađajući duboko unutar same Armenije. U međuvremenu su izraelske rakete zemlja-zrak Barak-8 zaštitile zračni prostor Azerbejdžana u obaranju projektila i bespilotnih letjelica, dodao je.
Neposredno uoči prošlomjesečne ofanzive, azerbejdžansko ministarstvo odbrane objavilo je da je vojska izvela testiranje projektila Barak-8. Njegov programer, Israel Aerospace Industries, odbio je komentirati azerbejdžansko korištenje njegovog sistema protuzračne odbrane i borbenih bespilotnih letjelica.
Ali Azerbejdžan je oduševljen uspjehom izraelskih bespilotnih letjelica u probijanju armenske odbrane i preokretu ravnoteže u krvavom šestosedmičnom ratu 2020.
Ministar odbrane ove zemlje je 2016. nazvao je borbenu bespilotnu letjelicu koju je proizvela izraelska Aeronautics Group "noćnom morom za armensku vojsku", koja je te godine podržavala separatiste u regiji tokom sukoba Azerbejdžana s Nagorno-Karabahom.
Nasmijani Aliyev
Predsjednik Ilham Aliyev 2021. godine, u godini smrtonosnih sukoba na granici između Azerbejdžana i Armenije, snimljen je kamerom kako se smiješi dok je milovao mali izraelski samoubilački dron "Harop" tokom izložbe oružja.
Izrael je rasporedio slične samoubilačke dronove tokom smrtonosnih vojnih napada protiv palestinskih boraca na okupiranoj Zapadnoj obali.
"Drago nam je zbog ove suradnje, bila je dosta podrška i prilično korisna za odbranu", rekao je azerbejdžanski ambasador u Izraelu, Mukhtar Mammadov, govoreći općenito o izraelskoj podršsci azerbejdžanskoj vojsci. "Mi to ne skrivamo".
U ključnom trenutku početkom septembra, dok su se diplomati trudili spriječiti eskalaciju - podaci praćenja letova pokazuju da su azerbejdžanski teretni avioni počeli pritjecati u Ovdu, vojnu bazu u južnom Izraelu s 3.000 metara dugom pistom, koja je poznata kao jedina baza u Izraelu koja se bavi izvozom eksploziva.
AP je identificirao najmanje šest letova azerbejdžanskog Silk Way Airlinesa koji su sletjeli u zračnu luku Ovda između 1. i 17. septembra iz Bakua, prema web stranici za praćenje aviona FlightRadar24.com. Azerbejdžan je započeo svoju ofanzivu dva dana kasnije.
Tokom tih šest dana, vojni transporter Ilyushin Il-76 ruske proizvodnje zadržao se na pisti Ovde nekoliko sati prije nego što je krenuo prema Bakuu ili Ganji, drugom po veličini gradu u zemlji, sjeverno od Nagorno-Karabaha.
U martu je istraga novina Haaretz rekla da su izbrojana 92 azerbejdžanska vojna teretna leta u bazu Ovda od 2016. do 2020. godine. Iznenadni skokovi letova poklopili su se s porastom borbi u Nagorno-Karabhu.
"Tokom rata 2020. vidjeli smo letove svaki drugi dan, a sada opet vidimo ovaj intenzitet letova koji je doveo do sadašnjeg sukoba", rekao je Akopian, armenski ambasador.
Izraelsko ministarstvo odbrane odbilo je komentirati letove. Azerbejdžanski ambasador Mammadov rekao je da je upoznat s izvještajima, ali je odbio komentirati.
Odluka da se podrži autokratska vlada protiv etničke i vjerske manjine potaknula je raspravu u Izraelu o politici popustljive zemlje u vezi s izvozom oružja. Od 10 najvećih svjetskih proizvođača oružja, samo Izraelu i Rusiji nedostaju pravna ograničenja na izvoz oružja na temelju zabrinutosti za ljudska prava.
"Ako se iko može poistovjetiti sa stalnim strahom Armenaca (Nagorno-Karabaha) od etničkog čišćenja, to je jevrejski narod", rekao je Avidan Freedman, osnivač izraelske zagovaračke grupe Yanshoof, koja nastoji zaustaviti izraelsku prodaju oružja kršiteljima ljudskih prava.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
