Kako je Kuvajt izbrisao desetine hiljada svojih državljana: "Otišao sam na aerodrom i ostao bez pasoša"

Faisal tvrdi da je na aerodromu privremeno zadržan i da mu je oduzet pasoš, čime je postao jedan od 42.000 Kuvajćana kojima je u proteklih nešto više od šest mjeseci oduzeto državljanstvo. Odluka da se hiljade ljudi ostave bez državljanstva je odluka koju je list Financial Times ocijenio kao korak nazad u jedinoj zaljevskoj državi s prividom demokratije.

Vlast uvjerava da su pasoši oduzeti onima koji su ga dobili na prevaru dok protivnici ove mjere smatraju da je riječ o vladinoj kampanji protiv naturalizovanih građana koji su žrtveno janje.

"Državljanstvo su mi uzeli preko noći. Sada sve o čemu razmišljam jeste da odem i smjestim se u Dubaiju. Želim pobjeći odavde jer počinje se osjećati kao da je diktatura", izjavio je Faisal, kojem to nije pravo ime.

Monarh, emir šeik Mishal Al-Ahmad Al-Jaber, prošle godine je izjavio da neće dozvoliti da se demokratija "iskoristi za uništavanje države" dok je na četiri godine suspendovao parlament i pojedine članove Ustava. Otada su obustavljeni i studentski izbori, kao i izbori za članove zadrugarskih savjeta.

Ove odluke su naišle na mali otpor u zemlji i inostranstvu, što je promjena za Kuvajt koji nema političke stranke, ali ima duboko ukorijenjene demokratske procedure.

"Ranije su se Kuvajćani mobilizovali da brane svoje demokratske institucije, a vanjske sile su intervenisale kako bi ih podržale. Kuvajćani su danas zastrašeni oduzimanjem državljanstva, a Sjedinjene Američke Države šute", ukazala je Kristin Smith Diwan, viša naučna saradnica na vašingtonskom Institutu za arapske zaljevske države.

Prema njenim riječima, iako je državljanstvo osnovno ljudsko pravo, čini se da ne postoji međunarodna spremnost za preispitivanje onoga što Kuvajt radi.

Vlada je uvjeravala da su na meti kampanje oduzimanja državljanstva zapravo strani kriminalci koji su na prevaru dobili veliku socijalnu pomoć. Ova kampanja je imala sličan nivo podrške javnosti kao i antiimigracijski političari na zapadu.

Međutim, stavovi javnosti po ovom pitanju ubrzo su se počeli mijenjati jer se pokazalo da su dvije trećine među onima kojima je oduzeto državljanstvo žene koje su se odrekle svog prethodnog državljanstva zbog naturalizacije. To su žene koje su državljanstvo dobile 10 godina nakon legalnog sklapanja braka s kuvajtskim državljanima. Postoje navodi da je dio tih žena ipak zadržao prethodne originalne pasoše.

"Prešli ste granicu kada ste ušli u sve kuće u Kuvajtu", izjavio je za Financial Times jedan neimenovani advokat, obraćajući se vladi.

Nadležni su mjesecima, svake sedmice, objavljivali liste osoba kojima je uskraćeno državljanstvo te su otvorili telefonsku liniju za prijavu onih koji su navodno lažni vlasnici pasoša ove države. Među onima kojima je oduzeto državljanstvo jesu i oni koji su ga dobili na osnovu zasluga, poput poznatog glumca Daouda Husseina i popularnog pjevača Nawala al-Kuwaitiaa.

U zemlji koja ima 1,5 miliona stanovnika je odluka o oduzimanju državljanstva značila da ostane bez tri posto stanovništva, čime je doveden u pitanje njen identitet kao trgovačke zemlje okrenute svijetu.

"Društvena kohezija je u posljednjih nekoliko mjeseci pod opterećenjem. Naše nasljeđe je nasljeđe dobrodošlice ljudima", naveo je docent na Univerzitetu u Kuvajtu Bader al-Saif.

Vlada brani svoju politiku

No, vlada brani svoju politiku. Naime, ministar unutrašnjih poslova šeik Fahad al-Yousef, arhitekta kampanje za oduzimanje državljanstva, prošle sedmice je u jednoj televizijskoj emisiji naglasio to da je parlament blokirao prethodne pokušaje rješavanja ovog pitanja.

"Došli smo u fazu u kojoj nismo imali izbora osim da poduzmemo brzu i odlučnu mjeru. Samo Bog zna gdje bi Kuvajt bio da smo još čekali", istakao je.

Neki su podržali ove vladine odluke, a razlog za to jeste i njihovo nezadovoljstvo time što je njihova država bogata naftom stagnirala dok su se njihovi susjedi razvijali u skladu s ambicioznim planovima. Krive upravo parlament za to što je zaustavio reforme.

Financial Times piše da Kuvajt nije jedina zaljevska zemlja s antidemokratskim potezima - to je u posljednjih nekoliko godina slučaj i u Saudijskoj Arabiji i Kataru.

"Naša velika stvar su demokratija i sloboda izražavanja. Da li to sada gubimo kako bismo 'očistili' zemlju", pitao se jedan mladi kuvajtski finansijaš.

Naturalizovani stanovnici su zapravo laka meta u Kuvajtu koji je od 1961. u dilemi ko bi trebao, a ko ne bi trebao biti njegov državljanin. Ovo za posljedicu ima i to da su desetine hiljada ljudi iz nomadskih plemena bez državljanstva. U Kuvajtu se u šali govori da bi američki predsjednik Donald Trump, koji je obećao protjerati milione migranata bez dokumenata, trebao doći u ovu državu i naučiti iz njenog uspjeha u oduzimanju državljanstva.

Jedan bivši vladin zvaničnik je tretiranje naturalizovanih Kuvajćana kao žrtvenog janjeta ocijenio kao istom vrstom argumenta koja se čuje u Evropi. Međutim, kako je konstatovao, razlika je u tome što su ovdje stvarni državljani, a ne izbjeglice.

"Nacionalizmom protiv ekonomske stagnacije"

Kritičari vladajućih smatraju da se nacionalističkom atmosferom odvraća pažnja od ekonomske stagnacije Kuvajta, u kojem se 80 posto državnog budžeta troši na socijalnu zaštitu i javni sektor, što ostavlja malo novca za infrastrukturu.

Nakon što je javnost burno reagovala na oduzimanje državljanstava, vlada je u decembru prošle godine objavila da će onima koji su legalno naturalizovani sklapanjem braka biti vraćene penzije i druge beneficije. Naime, toj populaciji je izdata građanska legitimacija na kojoj piše da se tretiraju kao Kuvajćani.

Nekuvajćani ne mogu posjedovati zemljište, ne mogu biti vlasnici firme i njihove vozačke dozvole su nevažeće. Osim toga, oni kojima je državljanstvo oduzeto tvrde da su im banke ograničile pristup njihovim novčanim sredstvima.

No, Isam al-Sager, izvršni direktor Nacionalne banke Kuvajta koja je najveći kreditor u zemlji, negirao je da supruge, kojima je oduzeto državljanstvo, nisu imale pristup bankarskim uslugama.

Za naglasiti je i to da su djeca i supružnici onih kojima je oduzeto državljanstvo također ostajali bez pasoša. To je slučaj i s Faisalovim ocem koji je naturalizovani Kuvajćanin, piše Financial Times.