Kako je mlada buntovnica probudila njemačku ljevicu: Od "Error 404" do renesansnog poziva "Na barikade!"

Ovaj podatak svakako pokazuje jasan trend koji je zahvatio Njemačku kao i sve druge zemlje. Uslijed složenih geopolitičkih procesa, drugačijih vjetrova koji pušu iz Washingtona, ali i nesposobnosti domaćih vlasti da se uhvate u koštac s nekoliko važnih pitanja, desnica u Njemačkoj je "ubrala" značajne poene, naročito kod onih glasača koji su razočarani pitanjima kao što su energetika, migracije i sve ono što je AfD u svom predizbornom programu ocijenio kao pitanjima "za običnog čovjeka".
Neminovno, rast AfD-a natjerat će i centrističku partiju kao što je CDU na radikalizaciju određenih stavova, na što će biti primorani ukoliko žele da zadrže dio glasova te ukoliko žele da AfD ipak drže koliko-toliko na distanci.
Međutim, dok će pregovori o novoj vlasti i potencijalnoj koaliciji između CDU-a i SPD-a tek započeti, rezultat koji je prošao ispod radara odnosi se na stranku Ljevice odnosno Die Linke koja je na ovim izborima osvojila 8,77 posto glasova.
Potpuni krah kojem je kumovao ego
Iako rezultat sam po sebi, ukoliko se posmatraju samo brojevi, ne predstavlja ništa značajno, ukoliko se uzme historijat stranke i sve ono kroz šta je ova politička opcija prošla u protekle dvije do tri godine, onda se na ovaj rezultat ipak mora gledati s određenom dozom poštovanja.
Die Linke se kroz svoj rad većinom definirala kao stranka krajnje ljevice, a svoju ideju crpila je iz nasljeđa komunističkih partija na prostoru Njemačke, naročito njenog istočnog dijela. Međutim, još od perioda prije pada Berlinskog zida, stranka se suočavala s krizom kadrova, a marksističko-lenjinistička ideologija koju je tadašnje rukovodstvo slijedilo, značajno je otežavala put i napredak ove političke opcije.

Slična situacija nastavljena je i u periodu nakon pada Berlinskog zida i ulaska Njemačke u modernu eru. Demokršćanska unija na čelu s Angelom Merkel upravljala je procesima u državi, SPD je pružao podršku, a Die Linke je slovila za partiju s radikalnim idejama koje bi dovele do razgradnje sistema zajedničkih evropskih vrijednosti, Evropske unije pa i NATO pakta.
Stvari za ovu političku opciju naročito su se počele komplikovati nakon 2021. godine. Iako su pokazivali želju za koaliranjem sa Zelenim i Socijaldemokratskom partijom (SPD), njihova ekstremna razmišljanja naišla su na neodobravanje kako Zelenih tako i SPD-a koji bi, po inerciji, trebao biti naklonjen Ljevici.
Početak rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, Ljevicu je dodatno podijelio, a njena udarna igla, Sahra Wagenknecht našla se na udaru kritika zbog proruskog stava i kritika koje je upućivala zbog činjenice da je tadašnja semafor koalicija željela realizovati potpuni energetski raskid s Rusijom.
"Nijedan paket olakšica ne može nadoknaditi eventualna dodatna plaćanja koja se mogu izvršiti u cijeni plina. Savezna vlada mora odmah ukinuti ove besmislene sankcije. Kupujte od Rusije onoliko nafte i plina koliko nam je potrebno", rekla je Wagenknecht i tako dodatno razljutila dio stranke, ali i političke protivnike.

Osim slabih rezultata na saveznom nivou, stranku su u tom periodu pratili krahovi i na regionalnim razinama, a sve je ukazivalo na potpuni ćorsokak ljevičarske politike u Njemačkoj.
Sve je kulminiralo krajem 2023. godine kada je Sahra Wagenknecht, zajedno s drugim istaknutim članovima Ljevice, saopćila kako izlaze iz Ljevice te da osnivaju novi pokret, egoistično nazvan po njenoj glavnoj zvijezdi - Alijansa Sahre Wagenknecht (BSW).
Zemljotres unutar stranke, doveo je i do pucanja njenog kluba zastupnika u Bundestagu, što je 6. decembra i ozvaničeno.
"Grupa je sada u procesu tzv. 'likvidacije' u kojoj se izmiruju sve obaveze i vraćaju postojeća novčana i materijalna sredstva. Poslanička grupa, koja je ranije imala 38 članova, raspušta se zbog ostavke nekoliko članova i stoga više ne dostiže minimalni broj od 37 članova. Za formiranje poslaničke grupe potrebno je da najmanje pet posto poslanika Bundestaga pripada istoj stranci ili strankama koje se međusobno ne takmiče ni u jednoj saveznoj državi zbog sličnih političkih ciljeva", navedeno je na zvaničnoj stranici Bundestaga.
Renesansa koju prate mladi
Odlaskom najveće zvijezde, Die Linke se našao u velikoj krizi, a mnogi su bili mišljenja kako će BSW zamijeniti ovu stranku na poziciji krajnje ljevice.
Međutim, novo rukovodstvo stranke, Jan van Aken I Ines Schwerdtner, odlučilo je zasukati rukave i graditi političku platformu stranke iz temelja.

Okolnosti u kojima je krajnja desnica jačala, a konzervativna opcija prilagođavala svoj program glasačima koji su orijentirani desno, išla je na ruku i Ljevici. Nova energija koju je Ljevici donio Jan van Aken i ostatak rukovodstva, privukla je pažnju naročito mlađih glasača koji su stranku počeli doživljavati kao svoju naročito putem društvenih mreža.
Zapaljivi govori koji su se iz sedmice u sedmicu redali u parlamentu, doprinijeli su do rasta stranke, a tema koja je naročito privukla pažnju jeste kritički odnos Ljevice prema migracionim reformama za koje su se zalagali prvenstveno CDU i AfD.
Osim rukovodstva stranke, u tom pogledu se naročito istaknula i mlada Heidi Reichinnek koja je, slobodno se može reći, briljirala u posljednjim sedmicama rada Bundestaga u ovom sazivu te je definitivno, koliko god suludo zvučalo, uspjela mobilizirati glasače koji su prepoznali momenat buđenja ljevice.

Tokom razgovora o reformi zakona o migracijama i njegovom pooštravanju, Reichinnek je zatražila riječ u Bundestagu. Odlučno je stala za binu, nasmijala se zastupnicima desničarskog AfD-a koji su je ismijavali te im odbrusila uz riječi "Samo dođite".
Nakon toga, uslijedio je izuzetno zapaljiv govor u kojem je glavna meta bio - Friedrich Merz.
"Gospodine Merz, uprkos svim razlikama, nikada nisam mogla zamisliti da će jedna demokršćanska stranka probiti ovu branu i sklopiti pakt sa desničarima. I to samo dva dana nakon što smo obilježili oslobođenje Aušvica. Dva dana nakon što smo se prisjetili ubijenih i mučenih, vi radite sa onima koji sada provode upravo tu ideologiju. I svi ćemo izaći na ulice. Svi ćemo izaći na izbore. I mogu vam obećati ovo: pobrinut ćemo se da se ovo završi ovdje i sada. Ali takođe kažem ljudima tamo: Ne odustajte, uzvratite, oduprite se fašizmu u zemlji. Na barikade!", završila je svoj govor Reichinnek.
Ovaj govor, za Reichinnek i Ljevicu lansirao je u sami vrh popularnosti. Snimak njenog govora na instagramu pregledalo je 16,4 miliona, na TikToku 11,6 miliona, a milionski pregledi uslijedili su I na privatnim profilima Reichinnek, ali i Ljevice.
"Prema analizi, oko 130.000 ljudi ju je pratilo na Instagramu prije govora, ali sada ih ima više od 280.000, a na TikToku broj pratilaca je porastao sa oko 348.000 na 455.000 u istom periodu. Snažan porast popularnosti usred faze uzavrele izborne kampanje", naveli su u analizi.
Slučajno ili ne, nekoliko sedmica nakon toga, Ljevica je doživjela renesansu. Zabilježili su rast u odnosu na prošle izbore, BSW čiji su im kadrovi zabili nož u leđa pali su ispod cenzusa, a o ljevici u Njemačkoj, makar i dalje stidljivo, ponovno se govorio kao novoj energiji koja bi u budućnosti mogla dobiti značajnu podršku građana. Statistike takođerpokazuju kako im mladi Nijemci sve više vjeruju.
Uz nekoliko iskusnih političkih lisaca kao što je Gregor Gysy, stranka je preživjela institucionalnu krizu, te se sada može fokusirati na konkretne političke ciljeve.
"Učili smo na greškama iz prošlosti i sada se fokusiramo na šest ključnih pitanja: mir, socijalna pravda i pravičan poreski sistem, ekološka održivost, obrazovanje, rodna ravnopravnost i jednakost između istočne i zapadne Njemačke. Posebno smo previše zanemarili ovo drugo i ustupili teren Alternativi za Njemačku. Sada smo u procesu ispravljanja", rekao je Gregor Gysy za list Jacobin.
Da li će to biti dovoljno za jači rezultata na izborima? Trenutne geopolitičke okolnosti definitivno im ne idu na ruku, ali sudeći po trenutnoj energiji, ljevica je spremna na odgovor. "Na barikade, na barikade", odzvanjalo je na proslavi izbornog rezultata, kao i uoči samih izbora.
Barikade, kao simbol otpora, za Ljevicu su postali sudbonosan zadatak suprotstavljanja desnici i čini se kako su ustrajni u namjeri da ovu misiju u narednim godinama ispune do kraja.