Kako je naftna kriza iz 70-ih učinila da bicikl bude osnovno prijevozno sredstvo u Kopenhagenu

Kopenhagen je grad u kojem saobraćajnu špicu stvaraju biciklisti. Skoro dvije trećine stanovnika ovog grada biciklom ide u školu ili na posao. Bicikla su posebno postala popularna početkom 90-ih godina. Do 50-ih godina to nije bio slučaj - dominirao je prijevoz automobilom.

Urbanisti su do 60-ih godina budućnost vidjeli u automobilima te su razvoj grada osmišljavali prilagođavajući ga ovom prijevoznom sredstvu. Međutim, sve se promijenilo 1973. kada se desila globalna naftna kriza. Tada se desila prekretnica.

Pojedini su i prije nego što će se desiti nestašica nafte propitivali koliko je primjeren dotadašnji urbanistički razvoj glavnog grada Danske. Naftna kriza je doprinijela da se promjene ubrzaju. Aktivisti za zaštitu okoliša su zaslužni što se tada bicikl nametnuo kao osnovno prijevozno sredstvo.

Uslijedila je gradnja biciklističkih staza, više pješačkih zona i reduciranje saobraćaja motornih vozila. Time se odgovorilo na veliku ovisnost o nafti. Danska je do spomenute krize 80 posto svojih energetskih potreba zadovoljavala naftom. Prijevoz biciklom je to promijenio, a to je značilo i znatno poboljšanje biciklističke infrastrukture. Bicklistički savez Danske je doprinio da ta infrastruktura bude što bolja. Biciklizam je postao jedno od najznačajnijih političkih pitanja.

Kopenhagen sada ima desetine kilometara biciklističke staze, mnoštvo biciklističkih mostova i ono što se naziva autoputem za bicikliste. Cijela infrastruktura je osmišljena i napravljena tako da se biciklom može lako i brzo doći od tačke A do tačke B.

Ono što je doprinijelo da Danci manje ovise o automobilima jeste i to što su visoki porezi na motorna vozila, piše poslovni magazin Fast Company.