Kako je Nizozemska izbjegla scenarij koji je zadesio Njemačku i Belgiju
U Nizozemskoj, koja se nalazi odmah preko granice poplavom opustošenih područjima Njemačke i Belgije, slika je potpuno drugačija. Iako je i Nizozemska iskusila ekstremne kiše, ne baš tako jake kao one u Njemačkoj i Belgiji, njeni gradovi nisu u potpunosti potopljeni.
Zvaničnici su bili bolje pripremljeni i mogli su brzo komunicirati s ljudima, rekao je profesor Jeroen Aerts, šef odjela za rizik od vode i klime na Univerzitetu Vrije u Amsterdamu, prenosi CNN.
"Bolje smo vidjeli 'dolazak talasa' i kuda on ide", rekao je Aerts za CNN.
Nizozemska ima dugu historiju "upravljanja vodama" i njihov uspjeh prilikom suočavanja s ovom katastrofom može svijetu ponuditi nacrt postupanja s poplavama, posebno jer se očekuje da će klimatske promjene učiniti ekstremne kiše češćim.
Zemlja se bori sa morem i nabujalim rijekama gotovo cijeli milenij. Tri velike evropske rijeke - Rajna, Maza i Scheldt - imaju svoje delte u Nizozemskoj, a sa većim dijelom kopna ispod nivoa mora, vlada kaže da je 60 posto zemlje u opasnosti od poplave.
The Royal Netherlands Army reinforces flood defenses near the town of Baarlo on Saturday with sandbags. The western European country has experienced severe flooding for the past week, along with Belgium and Germany. https://t.co/IAhfF0HQ7P pic.twitter.com/hO1AELvXYI
— CBS News (@CBSNews) July 18, 2021
Također, tu su i jednostavne stvari, poput nasipa i davanja dodatnog prostora rijekama spuštanjem korita i širenje obala.
Njihova snaga leži uglavnom u organizaciji. Infrastrukturom zemlje upravlja ogranak vlade posvećen isključivo vodi, Generalni direktorat za javne radove i upravljanje vodama, koji brine o oko 1.500 kilometara izgrađenih brana.
Vodenim problemima u zemlji upravlja i mreža lokalno izabranih tijela čija je jedina funkcija briga za sve vode, od poplava do otpadnih voda, rekao je Aerts.
Prvi od ovih lokalnih "vodnih odbora" uspostavljen je u gradu Leiden 1255. godine - tako je zemlja prije vremena shvatila da joj treba robusno upravljanje vodama.
"Ovo je jedinstvena situacija koju imamo", rekao je Aerts dodavši: "Osim nacionalne vlade, provincija i gradova, imate i četvrti sloj, vodene odbore, koji su u potpunosti usmjereni na upravljanje vodama."
Odbori imaju mogućnost samostalnog ubiranja poreza, tako da ne podliježu usponima i padovima nacionalne blagajne.
"Voda je uključena u sektor turizma, uključena je u industriju, u građevinski sektor, a vidite kako su u različitim zemljama vladine politike zaista sektorske", pojasnio je Aerts.
U Nizozemskoj je vodene odbore nazvao "ljepilom" koje drži sve zajedno i može se pobrinuti, na primjer, da prijedlog za izgradnju poplavne ravnice ima sve relevantne strane u komunikaciji.
Web stranica agencije za upravljanje vodama jednostavno i jasno rezimira ono što se oni trude učiniti.
"Kiša više pada, more se diže, a rijeke trebaju nositi sve više vode", navodi se u tekstu te zaključuju: "Zaštita od vode postoji i ostaje egzistencijalna."