Kako je "pukla ljubav" Mađarske i Poljske zbog ruske agresije na Ukrajinu
Samo nekoliko mjeseci nakon samita u Varšavi, vlade Poljske i Mađarske, koje su godinama bile ideološke srodne duše u EU, posvađale su se oko ruske invazije na Ukrajinu. Dok je Varšava jedna od najvjernijih pristaša Kijeva, pozivajući na strože sankcije, mađarski čelnik Orbán opisao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kao svog "protivnika" i okrivio politiku EU prema Rusiji za inflaciju i skok cijena energije.
Razdor je postao najočitiji u aprilu kada je Jarosław Kaczyński, najmoćniji poljski političar i predsjednik vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS), opisao Orbánov stav o Ukrajini kao "tužan" i "razočaravajući". “Za mene je ovo zemlja 1848-9, zemlja koju je masakrirala Rusija”, rekao je jedan visoki poljski diplomat u maju, misleći na poziv carske Austrije ruskom caru da uguši Mađarsku revoluciju. "Iskreno govoreći, ne mogu razumjeti logiku [mađarskog stava]", rekao je diplomat, dodajući da Višegradska grupa ,savez četiri srednjoevropskih zemalja, Poljske, Mađarske, Češke i Slovačke, više ne postoji.
Nedavna YouGov anketa razotkrila je jaz u percepcijama javnosti o ratu između ove dvije zemlje. Dok 65 posto Poljaka podržava zadržavanje sankcija protiv Rusije, samo 32 posto Mađara podržava ovu politiku EU-a. Slično, tri četvrtine građana Poljske krivi Rusiju za rat, u usporedbi sa samo 35 posto Mađara.
"Ruski rat je pitanje sigurnosti i pitanje samoidentifikacije za Poljsku, što zapravo nije slučaj za mađarsku vladu", rekla je Zsuzsanna Végh, saradnica pri Evropskom vijeću za vanjske odnose. “Mađarska vlada još uvijek ne smatra Rusiju direktnom sigurnosnom prijetnjom. I po ovom pitanju, dvije vlade se ne slažu.”
Mađarska je pokušala popraviti odnose sa svojim susjedima. Nakon izbora u maju, nova mađarska predsjednica, Katalin Novák, prvi put je putovala u Varšavu u pokušaju da spasi Višegradsku grupu.
Suprotno tvrdnjama da je V4 mrtav, Slovačka je prošle sedmice ugostila predsjednike četiri zemlje kako bi razgovarali o regionalnoj sigurnosti i energetskoj krizi. Ali na završnoj konferenciji slovačka predsjednica Zuzana Čaputová ukazala je na nedosljedan stav V4 o vojnoj pomoći Ukrajini. Ove nedosljednosti ponovo su isplivale na površinu 17. oktobra kada je Mađarska bila suzdržana oko misije EU za obuku ukrajinskih trupa.
Uprkos različitim stavovima oko ratu u Ukrajini, Poljska i Mađarska dijele zajednički stav o vladavini prava i ulozi institucija EU-a. Prošlog mjeseca, zastupnici PiS-a u Evropskom parlamentu pridružili su se drugim nacionalističkim strankama u glasanju protiv rezolucije Evropskog parlamenta koja je Mađarsku označila kao "autokratiju". Dvije bi strane tek mogle ponovno otkriti interes za zajednički rad, budući da objema prijeti uskraćivanje sredstava EU-a zbog istraga oko korupcije i politiziranog pravosuđa.
"Ideološka bliskost" vladajućih stranaka u Poljskoj i Mađarskoj mogla bi im dati zajednički program "dok nastavljaju svoju takozvanu borbu protiv Brisela", poručila je Végh. Ali dodala je: "Sukob oko Rusije doista ga ograničava i ne vidim da se to može lako pomiriti i prevladati u ovom trenutku."
