Kako je Španija uspjela u tome da ima više vakcinisanih od Njemačke, Francuske i Italije
U ovoj zemlji sa 47 miliona stanovnika potpuno je vakcinisano njih 71 posto, dok je od ukupnog broja stanovnika u Italiji vakcinisano 61 posto, u Njemačkoj i Francuskoj 60 posto, podaci su objavljeni na web stranici Our World in Data.
Za razliku od vlasti drugih država, španska vlast nije obavezivala na vakcinaciju tako što je njome uslovljavala izvršavanje svakodnevnih aktivnosti ili nekim drugim restriktivnijim mjerama.
"U poređenju s najmnogoljudnijim zemljama Evrope, Španija je prva po svim pokazateljima. Među G20 državama prvi smo po broju osoba koje su vakcinisane jednom dozom i koje su vakcinisane objema dozama", ukazala je španska ministrica zdravstva Carolina Darias.
Ovaj kolektivni uspjeh je nazvala nacionalnim ponosom i doprinosom društvenom i ekonomskom oporavku. Sagovornici Euronewsa smatraju da je ovaj uspjeh posljedica kombinacije odgovarajućih politika i kulturoloških faktora.
Značaj javnog zdravstva
Na početku vakcinacije nije izgledalo da će Španija biti ovoliko uspješna. Ova, kao i mnoge druge zemlje, imala je problema u nabavci i isporuci vakcina. Koliko je proces vakcinacije bio loš pokazuju podaci Our World in Data, prema kojima je sredinom aprila u ovoj zemlji bilo samo sedam posto u potpunosti vakcinisanog stanovništva, dok je u Velikoj Britaniji tada bilo 13 posto potpuno vakcinisanih.
Bivši direktor za krizni menadžment u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) i vanredni profesor na Andaluzijskoj školi za javno zdravstvo Daniel Lopez-Acuna je ocijenio da je snaga španskog zdravstva bila ključna za uspješnu vakcinaciju. Napomenuo je da to znači da je vakcinacija, odnosno zdravstvena zaštita, koja je dominantno javno dobro, dostupna velikom broju građana.
Prema pisanju Euronewsa, u drugim evropskim zemljama zdravstveni sistem je dijelom u javnom, a dijelom u privatnom vlasništvu, tako da nije većini garantovano da će biti vakcinisani.
Osim toga, kako je naveo profesor sociologije na Autonomnom univerzitetu u Madridu Josep Lobera, Španci vjeruju u zdravstveni sistem. Kako je rekao, imaju vrlo visoko povjerenje u javno zdravstvo. Smatra da je to posljedica historijskih okolnosti.
"Španija se kasno transformisala u demokratsku državu. Mi nismo bili demokratija do 1978. i transformacija u demokratiju se završila 1981. Tokom 80-ih smo razvijali javno zdravstvo, sistem socijalne sigurnosti, a to se desilo mnogo kasnije u odnosu na druge evropske zemlje. Za mnoge generacije Španaca, posebno one koje su doživjele demokratsku transformaciju, institucije javnog zdravstva su dio modernizacije države i mnogo vjeruju u njih", obrazložio je Lobera.
Zašto Španci vjeruju u vakcine
Tvrdi da njegovi sugrađani već tradicionalno imaju mali otpor prema vakcinaciji te i po ovom pitanju uočava posljedice prošlosti, odnosno vladavine desničarskog diktatora Francisca Franca.
"Starije generacije se sjećaju da se tokom Francove diktature nisu mogle vakcinisati protiv dječije paralize", izjavio je Lobera.
U većini zemalja je vakcinacija protiv dječije paralize počela sredinom 50-ih godina, dok je u Španiji počela tek jednu deceniju kasnije. To je za posljedicu imalo ozbiljne zdravstvene probleme i smrt velikog broja ljudi. Osobe koje su imale dječiju paralizu se sada smatraju žrtvama fašističkog režima.
Da Španci vjeruju i u vakcine protiv koronavirusa pokazalo je istraživanje Kraljevskog koledža u Londonu. Prema njemu, 79 posto njih vjeruje u ove vakcine, dok npr. 62 posto Amerikanaca i 56 posto Francuza ima povjerenje.
Lobera je također podsjetio da važnu ulogu ima i solidarnost. Ona proizilazi iz toga što veliki broj mladih ljudi nešto duže živi s roditeljima. Često se odluče na vakcinaciju kako bi zaštitili i svoje starije srodnike.
Proaktivna reakcija na teorije zavjera
Ovaj profesor sociologije je ukazao na to da španska vlast nije ostala bez odgovora na teorije zavjera o vakcinama. Ocijenio je da je imala proaktivan pristup ovom problemu.
"Oprezno se odgovaralo na sve vrste dezinformacija, a to je značilo provjeru informacija i reakciju na navode o stvaranju krvnih ugrušaka nakon vakcinacije vakcinama proizvođača AstraZeneca. Brzo se uspostavila komunikacija o rizicima i koristima vakcinacije", rekao je Lobera.
Kako je izjavio, političarima se preporučilo da se ne upuštaju u naučne rasprave o vakcinaciji, već da to prepuste naučnicima.
Profesor Lopez-Acuna smatra da se ne smiju zaustaviti na 70 posto u potpunosti vakcinisanih, već da se mora vakcinisati i ostatak stanovništva. Upitan šta bi druge države mogle naučiti od Španije, poručio je da njihove vlasti moraju preuzeti potpunu odgovornost za vakcinaciju, a ne da budu posmatrači tog procesa. Naglasio je da to mora biti, kako je rekao, totalni nacionalni prioritet, a za njega to znači stavljanje svih resursa na raspolaganje.
Lopez-Acuna smatra da Španija neće nikoga morati obavezivati na vakcinaciju, piše Euronews.
