Kako je Zelenski od miljenika SAD-a postao diktator i šta se krije u forsiranju izbora u Kijevu?
Nije bilo sumnje u to da će dolazak Trumpove administracije označiti potpunu promjenu vanjskopolitičkih prioriteta SAD-a. Ali niko nije mogao ni pomisliti da će ukrajinski ratni predsjednik Volodimir Zelenski jednog dana biti proglašen "diktatorom" usred odbrambenog rata koji vodi protiv Ruske Federacije.
I to se desilo, a Donald Trump je još jednom potvrdio da će u narednih četiri godine biti gotovo pa nemoguće predviđati poteze njegove administracije. Ipak, postavlja se pitanje zbog čega Trump bira ovakav način komunikacije sa ukrajinskim predsjednikom u trenutku kada je započeo pregovore sa ruskom stranom.
Istekao mandat
Inkriminacija diktatora za svakog predsjednika u svijetu je pežorativna i ima isključivo negativnu konotaciju. U slučaju Volodimira Zelenskog korijen problema iz američke perspektive jeste neodržavanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Ukrajini.
Zelenskom je mandat istekao još u maju 2024. godine ali se zbog složenosti situacije i ratnih operacija pitanje održavanja izbora držalo po strani. Međutim, nakon jesenjih uspjeha ruske strane na istočnom dijelu bojišnice ali i brojnih sukoba sa evropskim partnerima, međunarodni rejting ukrajinskog predsjednika bilježi blagi pad.
Pad popularnosti je prisutan i na domaćem političkom frontu gdje ankete i istraživanja pokazuju da Ukrajinci vjeruju Zelenskom u zavisnosti od vojnih uspjeha pod njegovom komandom.
Nedavna anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju sa uzorkom od 2.000 ispitanika pokazuje da samo 39 posto ispitanika iz istočne Ukrajine pruža podršku aktuelnom predsjedniku. S druge strane najveću podršku Zelenski uživa na zapadu zemlje gdje ga podržava čak 60 posto ispitanika.
Ukrajinski predsjednik prilično nevoljko govori o provođenju izbora uz redovno obrazloženje da je narativ o njegovom izbjegavanju izbora pokrenut kao hibridna operacija ruskih obavještajnih službi s ciljem urušavanja kohezije u državi.
Između ostalog, Zelenski je više puta rekao da se plaši da bi ukoliko dođe do izbora bio pokrenut i postupak ukidanja vanrednog stanja. Prema ukrajinskom ustavu za vrijeme trajanja vanrednog stanja nije moguće provesti izbore, a sve dok traje ratni sukob stanje vanrednog stanja omogućava trenutnom predsjedniku da vodi državu do raspisivanja novih izbora.
Američki pritisak
Od imenovanja specijalnog izaslanika SAD-a za Ukrajinu Keitha Kellogga, očekivalo se da će paketi vojne pomoći biti značajno povećani bez upliva u unutrašnje prilike u državi.
Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci Kellogg gotovo u svakom medijskom istupu potencira potrebu za provođenje izbora zbog očuvanja demokratskog kontinuiteta. Treba istaći i to da je proces provođenja izbora u Ukrajini značajno zahtjevniji nego što se čini, s obzirom na raseljenost stanovništva, izbjegličku populaciju, gubitak teritorije i potrebe formiranja novih izbornih spiskova.
Suština promjene vlasti u Ukrajini se potencijalno krije u glasinama da bi viši oficiri ukrajinske vojske mogli formirati političku partiju predvođenu generalom Valerijem Zalužnim.
Trenutni ambasador Ukrajine u Ujedinjenom Kraljevstvu, kao nekadašnji načelnik generalštaba ukrajinske vojske je uživao veliku popularnost ukrajinske javnosti, ali i zapadne štampe.
Njegova smjena koja je inicirana političkim neslaganjima sa Zelenskim o potrebnoj mobilizaciji i ratnim planovima, vratila se kao bumerang uz brojne posljedice.
Kada je prije godinu dana Volodimir Zelenski odlučio da upravo iz političkih razloga ne proglasi novi talas mobilizacije kako je i zahtijevao general Zalužni, od tog trenutka ruske snage postepeno preuzimaju inicijativu na frontu.
Zelenski je tako prešao prilično kratak trogodišnji put od svjetskog heroja i vedete zapadnih medija do diktatora i komičara koji pokušava nametnuti suverenistički pristup završetku rata.
Činjenice su takve da SAD i Rusija određuju procente pri čemu se Trump počeo obraćati Zelenskom istim jezikom koji i Vladimir Putin kada govore "o propalom komičaru".
