Dugogodišnji problem
104

Kako se desilo da Švedskom haraju narko bande? Lakih rješenja neće biti

B. R.
Sredinom augusta u Malmeu desila se jedna od pucnjava (Foto: EPA-EFE)
Sredinom augusta u Malmeu desila se jedna od pucnjava (Foto: EPA-EFE)
Rat narko bandi je ključno političko pitanje uoči parlamentarnih izbora u Švedskoj. Ovaj problem je uzrokovan negativnim društvenim procesima, a nadležni su svjesni da lakih rješenja neće biti.

Jedna žena je sredinom prošlog mjeseca upucana u tržnom centru koji se nalazi u južnom dijelu Malmea. Prema navodima policije, slučajno je ranjena, odnosno na meti je bio pripadnik suparničke bande.

Nekoliko dana poslije, žena i dijete su u blizini igrališta u gradu Eskilstuna ranjeni zalutalim mecima, također tokom pucnjave. Izgledno je da je i tada bio oružani sukob suparničkih bandi.

Postoji mogućnost da ova godina bude jedna od najsmrtonosnijih u Švedskoj, i to nakon kontinuiranog nasilja u zemlji s 10 miliona stanovnika. Sada proročanski djeluju riječi bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Prije pet godina je izjavio "sinoć u Švedskoj", misleći da se u Švedskoj desio veliki incident, kojeg zapravo nije bilo. Time je izazvao nezadovoljstvo javnosti.

Nakon pucnjave, park u Eskilstuni je pust, uprkos lijepom ljetnom vremenu. Majka šestogodišnjaka, koja nije željela otkriti identitet strahujući od osvete lokalnih kriminalaca, je izjavila da se "užasava što se nalazi ovdje". Napomenula je da nije prvi put da se u ovom gradu dešavaju pucnjave.

Eskalacija nasilja

Spomenuto igralište nalazi se u predgrađu Arby, u kojem haraju bande koje se bave trgovinom droge. Lokalne vlasti tvrde da su one umiješane u ubistva u gradu. Nadležni smatraju da je na djelu borba za kontrolu nad tržištem narkotika te da je to za posljedicu imalo nastanak spirale nasilja.

Šef lokalne policije Mikael Backman je nakon jedne od pucnjava izjavio novinarima da su policajci ranije zaplijenili gomilu oružja i uhapsili šest osoba.

"Koordinirano djelujemo u cijeloj državi. No, problemi su toliko ozbiljni u nastojanju da održimo korak, jer istovremeno moramo dati prioritet velikom broju zločina", ukazao je Backman.

Prema statističkim podacima, u Švedskoj su do sredine prošlog mjeseca ubijene 44 osobe, a 66 osoba je ranjeno. U cijeloj prošloj godini je ubijeno 45 ljudi, dok je 115 ljudi ranjeno. Najveća stopa smrtnosti usljed oružanog sukoba ove godine je u Štokholmu.

Stručnjaci ukazuju da se broj pucnjava u Švedskoj povećava, dok je u ostalim evropskim zemljama isti u odnosu na prethodne godine ili čak opada.

Baš kao što je to prikazano u Netflixovoj seriji "Snabba Cash", život u štokholmskoj narko bandi je kratak i brutalan. Sve ovo počelo je negativno utjecati na reputaciju Švedske koja je slovila kao sigurna država.

"Novina je to što sada kriminalci pucaju da bi ubili. To je jedan od razloga zašto sada izgleda da je situacija najgora ikada", konstatovao je vanredni profesor kriminologije na Univerzitetu u Malmeu Manne Gerell.

Ključno pitanje uoči izbora

Sigurnost je ključno političko pitanje uoči izbora zakazanih za 11. septembar, a to je pokazalo i nedavno istraživanje Univerziteta u Geteborgu. Utrka između vladajućih socijaldemokrata i stranke desnog centra, Umjerene stranke bit će tijesna. Opozicija je političke bodove pokušala dobiti i posjetom igralištu, u čijoj blizini se desila pucnjava. Obećali su da će se bolje boriti protiv nasilja.

Čelnik Umjerene stranke Ulf Kristersson je izjavio da je nasilje užasno. Opozicija je optužila vladajuće da su godinama bili preblagi prema kriminalu i da su dozvolili da kriminalci teroriziraju zajednice. Smatraju da je vlast odgovorna za to što postoje problemi u zapošljavanju policajaca, tj, da ih do 2024. bude više za 10.000 u odnosu na 2016.

Jedan od slogana opozicije, koji je istaknut na promotivnim predizbornim materijalima, jeste "Sada ćemo Švedsku dovesti u red" i "Spremni smo za borbu protiv kriminala".

Premijerka Magdalena Andersson je obećala da će se pooštriti kazne za pripadnike bandi. Međutim, priznala je da se mora učiniti više od toga kako bi se smanjio rizik da se neko pridruži bandi. Stručnjaci smatraju da ukupne društvene okolnosti pogoduju kriminalu.

Michael Tarnfal, istraživač u oblasti socijalnog rada na Univerzitetu Upsala, je prošle sedmice izjavio da je visoka stopa imigracije u posljednjih nekoliko godina dovela do rasta segregacije u predgrađima, što ih je učinilo socijalno i ekonomski ranjivim.

Prema njegovim riječima, roditelji u tim područjima, koji ne govore švedski jezik ili nisu snažno povezani s lokalnom zajednicom, ne mogu da prate napredak djece u školi ili da primjete da su dio kriminalnih krugova. Ta djeca su u većem riziku da se pridruže nekoj od bandi, a kako bi trgovinom droge zaradili mnogo novca. Izloženi su utjecaju mladih koji su kriminalom stekli skupe automobile i garderobu, naveo je Tarnfal.

Vijećnik Socijaldemokratske stranke u Eskilstuni Bjorn Larsson je ukazao da je lokalna vlast uložila mnogo novca u socijalne programe kako bi se stopa kriminala smanjila. No, i on je saglasan da su Švedskoj potrebne šire društvene promjene. Prema njegovim riječima, neće biti lakih rješenja, piše vanjskopolitički list Politico.