Kako se NATO širio prema istoku Evrope, vojna sila kojoj teži i BiH
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, svijet je ušao u novu geopolitičku realnost, a jedan od prvih rezultata takvih odnosa u svijetu bilo je potpisivanje Sjevernoatlantskog ugovora koji je potpisan u Washingtonu 4. aprila 1949. godine i ujedno podrazumijeva osnivački akt NATO saveza.
Dvanaest država koje su 1949. godine potpisivanjem ovog ugovora ušle u savez su Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Island, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal, Velika Britanija te Sjedinjene Američke Države.
Upravo u tom periodu, počeo je i Hladni rat između zapadnih zemalja s jedne, te Sovjetskog Saveza s druge strane. Takav odnos snaga u svijetu, kao i postojanje NATO-a na Zapadu, doveo je do osnivanja Varšavskog pakta 1955. godine - organizacije za kolektivnu sigurnost u kou su mahom bilo smještene države istočnog dijela Evrope.
U međuvremenu, tokom trajanja Hladnog rata, četiri evropske države pridružile su se NATO savezu i to Turska i Grčka 1952. godine, Zapadna Njemačka 1955. godine, te Španija 1982. godine.
Ovakav odnos snaga trajao je zapravo sve do raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine i vala političkih promjena koji je zahvatio Evropu s kraja 20. stoljeća.
Države nekadašnjeg Varšavskog pakta koje su se prve pridružile NATO savezu nakon pada Željezne zavjese bile su Češka Republika, Mađarska i Poljska koje su se savezu pridružile 1999. godine i to se opisuje kao prvi val širenja NATO saveza prema istoku Evrope.
Drugi val bio je ujedno najbrojniji te se tokom njega sedam država pridružilo NATO-u. To su bile Bugarska, Rumunija, Slovačka i Slovenija.
Međutim, drugi val proširenja je zahvatio i baltičke države te su tako Latvija, Litvanija i Estonija također postale dio Alijanse čime je NATO po prvi put izašao na granice Ruske Federacije.
Nakon 2004. godine, NATO-u su se pridružile još četiri balkanske države i to Albanija i Hrvatska 2009. godine, Crna Gora 2017. godine, a posljednja u nizu zemalja koje su postale dio NATO saveza je Sjeverna Makedonija koja se alijansi pridružila 2020. godine.
Iako države poput Finske i Švedske do sada nisu aktivno razmatrale svoje članstvo u NATO-u, invazija Rusije na Ukrajinu, državu koja je također ranije pokazivala interesovanje za članstvo u Alijansi, znatno je izmijenila i razmišljanja prije svega finskih zvaničnika.
Finski predsjednik Sauli Niinisto ranije je izjavio kako će Finska preispitati svoju sigurnosnu politiku te će razmatrati i pitanje eventualnog ulaska u NATO savez.
"Kada se analiziraju alternative i rizici, onda je vrijeme za zaključke. Imamo sigurna rješenja i za našu budućnost. Moramo ih pažljivo pregledati", rekao je predsjednik finske.
S druge strane, švedska premijerka Magdalena Andersson prije nekoliko dana je izjavila kako Švedska trenutno ne razmišlja o ulasku u NATO i to iz razloga što bi takva odluka, u kontekstu rata u Ukrajini, dodatno destabilizovala Evropu.
"Da budem jasna, ono što je najbolje za sigurnost Švedske je da vlada ima dugu i dosljednju političku liniju. Ako bi Švedska u ovoj situaciji podnijela aplikaciju za ulazak u NATO, situacija u Evropi bi se dodatno destabilizovala", poručila je premijerka.
Strijelci osvajaju medalje, ali nedostaje podrška: Farah Onešćuk briljirala u Srbiji
